Mala parohija kod Su-Folsa dočekala je velikog duhovnog vođu, osveštala slavski kolač i još jednom pokazala da srce pravoslavlja kuca snažno i tamo gde Srba jedva ima.
Na praznik Svetog mučenika Lukijana, u hramu Svih Svetih u Su-Folsu, Južna Dakota, sabrala se mala, ali predana zajednica srpskih pravoslavnih vernika kako bi dočekala visokog gosta – mitropolita novogračaničko–čikaškog i srednjezapadnoameričkog Longina, koji je služio svetu liturgiju.
Sabrani u maloj crkvi Svih Svetih
Uz mitropolita su sasluživali protojerej-stavrofor Sava Leida, nadležni paroh protojerej Đorđe Veselinović i protođakon Milovan Gogić. Liturgijska radost nastavljena je osvećenjem slavskog kolača, dok je svečani bratski ručak u parohijskoj sali dodatno utvrdio zajedništvo i ljubav među okupljenima.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Sabranje u hramu Svih Svetih u Su-Folsu, Južna Dakota
Poruka vladike Longina
U svom pastirskom obraćanju vernicima, mitropolit Longin je naglasio snagu ove zajednice, iako brojčano male.
– Molimo se da nas Gospod i u danima koji predstoje sabira u jedinstvu, kako bismo zajedno napredovali u veri, nadi i ljubavi – poručio je mitropolit, osvrćući se na nesebično požrtvovanje i istinsko hrišćansko gostoprimstvo koje je osetio među vernicima.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Sabranje u hramu Svih Svetih u Su-Folsu, Južna Dakota
Istorijat parohije Svih Svetih
Parohija Svih Svetih pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Severnoj i Centralnoj Americi i danas deluje kao misija, smeštena nedaleko od Lennoksa, oko 19 kilometara od Su-Folsa. Osnovana je 2003. godine, kada je mitropolit Kristofer postavio oca Sašu Petrovića za prvog sveštenika, kako bi okupio tadašnjih četrdesetak porodica srpskih izbeglica. Uz podršku parohije Svetog Nikole iz Omiše, ova mala zajednica uspela je da kupi zemljište i izgradi crkvenu zgradu sa dvorištem, stvarajući sebi duhovni dom daleko od otadžbine.
Iako mlada po godinama postojanja, parohija Svih Svetih svedoči o nepokolebljivoj veri u dijaspori i čuva identitet i tradiciju svog naroda, dok svakim novim saborovanjem potvrđuje reči mitropolita Longina da istinska snaga Crkve nije u brojevima, već u ljubavi.
Na sunčanoj Palma de Majorki, omiljenoj destinaciji mnogih Srba, okupljaju se i oni koji traže više od odmora - pravoslavni vernici sa svih strana sveta nalaze duhovni mir u parohiji Svetog arhangela Mihaila.
U Vašingtonu, Srpkinja Tatjana Rajić i Amerikanac Kristofer Rou pronašli su zajednički put kroz pravoslavnu veru, spajajući tradiciju i novu porodicu u jedinstvenom venčanju koje je okupilo prijatelje i porodicu, jačajući mostove između dva kontinenta.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je svetu Liturgiju u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Himelstiru, svetinji podignutoj na ruševinama evangelističke crkve, koja danas okuplja srpsku dijasporu i čuva pravoslavni identitet daleko od domovine.
Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
Od Svetog Jovana Zlatousta do vladike Nikolaja Velimirovića, glasovi svetih opominju da starina nije merilo istine, između krsne slave i sujeverja otkriva se tanka linija koju savremeni čovek često previđa.
Nakon složene operacije u Istanbulu i nedelja neizvesnosti, paroh iz Pilice pokazao je kako izgleda kada ljubav prema bližnjem preraste u čin koji menja sudbinu, bez očekivanja priznanja i bez zadrške pred ličnim iskušenjem.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Nakon složene operacije u Istanbulu i nedelja neizvesnosti, paroh iz Pilice pokazao je kako izgleda kada ljubav prema bližnjem preraste u čin koji menja sudbinu, bez očekivanja priznanja i bez zadrške pred ličnim iskušenjem.
Svetinja koja se vekovima čuva u manastiru Vatoped biće doneta u prestonicu i nošena na čelu litije, dok će vernici potom imati priliku da joj se poklone u hramu Svetog Save.
U hramu u kojem je godinama služio, sabrano sveštenstvo i mnoštvo vernika oprostili su se od oca Nenada i njegove supruge, dok se zajednica, u molitvi, suočava sa velikim gubitkom.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.