Mitropolit Jefrem i episkopi Heruvim i Sava predvodili bogosluženja, porodica Lemić kumovali hramu, dok su novoosvećeni krstovi i zvona doneli duh vere, tradicije i jedinstva.
Velika radost obeležila je osvećenje zimskog hrama Uspenja Presvete Bogorodice u manastiru Karanovcu kod Gradiške. Svečani čin velikog osvećenja hrama služio je mitropolit banjalučki Jefrem, uz sasluženje episkopa osečkopoljskog i baranjskog Heruvima i marčanskog episkopa Save.
Foto: SPC
Vladika Jefrem
Narednog dana svetu liturgiju u novoosvećenom hramu predvodio je Mitropolit Jefrem, uz molitveno učešće episkopa Heruvima i Save i mnogobrojnih vernika. Čast da bude kum novoosvećenog hrama pripala je Zoranu Lemiću i njegovoj blagočestivoj porodici, dok je velikoj svečanosti prisustvovao i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Foto: SPC
Čast da bude kum novoosvećenog hrama pripala je Zoranu Lemiću i njegovoj blagočestivoj porodici, dok je velikoj svečanosti prisustvovao i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik
Duhovno slavlje tog perioda upotpunjeno je i osvećenjem crkvenih zvona i kapela. Episkop marčanski Sava, vikar mitropolita banjalučkog, 13. septembra 2025. godine osvetio je crkveno zvono i kapelu posvećenu Svetom velikomučeniku Georgiju u selu Balte, dok je dan kasnije osvetio kapelu Svete Trojice u Kuljanima kod Banjaluke.
Foto: SPC
Episkop Sava
Posebna svečanost održana je 15. septembra 2025. godine u Banja Luci, kada je izvršeno osvećenje krstova i zvona Srpsko-ruskog hrama Preobraženja Gospodnjeg. Čin osvećenja predvodio je episkop marčanski Sava, uz molitveno učešće mitropolita banjalučkog Jefrema i sveštenstva Eparhije banjalučke. Čast kumstva hramovnih zvona pripala je predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kao i gospodi Vinku Vujasinu, Siniši Vidoviću, Zoranu Lemiću i Željku Ćejiću. Krstove hrama darivao je Fond hrišćanske kulture i nasleđa iz Moskve.
Foto: SPC
Episkop Sava
Ovaj period duhovnih svečanosti jasno osvetljava živu i bogatu tradiciju Srpske pravoslavne crkve, pokazuje snagu molitvenog zajedništva i podseća vernike da hramovi nisu samo mesta okupljanja, već svetionici vere i nasleđa koji povezuju zemaljski i nebeski svet.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj objašnjava zašto se čovek i nakon izgovorenog praštanja vraća u vrtlog samoprekora i kako se iz tog začaranog kruga izlazi ka miru koji ne traži novo suđenje sebi.
Udruženje "Humani čovjek" apeluje na vernike da pomognu u izmirenju bolničkih troškova lečenja i prenosu njegovog tela u Bijeljinu, kako bi bio ispraćen u miru, molitvi i dostojanstvu koje je pratilo i njegov život.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na slavu zimske kapele manastira Pokrova Presvete Bogorodice okupili su se arhijereji Siluan, Jefrem i Sava, brojne sveštene ličnosti i verni narod, pretvarajući ovu svetinju u središte molitve, sabornosti i bratske ljubavi.
Predsednik Odeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije, mitropolit Antonije uručio je prestižno odlikovanje mitropolitu banjalučkom, priznajući njegov izuzetan rad na povezivanju srpskog i ruskog pravoslavlja.
Uz crkvene i državne počasti, dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.