SVI KOJI SLAVE IVANJDAN DANAS BI TREBALO DA PROČITAJU OVE REČI: Molitva i Akatist Svetom Jovanu Krstitelju
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Svetoj Paraskevi Rimljanki vernici se obraćaju sa molbom za pomoć, isceljenje i zaštitu, ali i za snagu da pobede sopstvene slabosti i sačuvaju pravoslavnu veru.
Ime Svete Petke vekovima je duboko ukorenjeno u pravoslavnoj tradiciji, ali iza tog imena ne stoji samo jedna svetiteljka. U pravoslavnom kalendaru praznuju se Sveta Petka Rimljanka, koja se obeležava 8. avgusta, prepodobna Paraskeva Epivatska, poznata kao Sveta Petka Srpska, čiji je praznik 27. oktobra, kao i velikomučenica Paraskeva Ikonijska, koja se praznuje 10. novembra.
Sveta Petka Rimljanka, koju narod naziva i Trnova Petka, bila je prepodobnomučenica iz Rima koja je život posvetila Hristu i postradala zbog vere. Vernici joj se obraćaju sa molitvom za pomoć u nevoljama, telesno isceljenje, naročito kod bolesti očiju, ali i za snagu da pobede greh, sačuvaju veru i ostanu na putu spasenja. Upravo takva je i molitva koja se upućuje ovoj svetiteljki.

O, sveta Paraskevo, miomirisni cvete koji ukrašavaš zbor mučenica Hristovih, i koja iz blizine gledaš lice Božije, počuj vapaj naš koji ti uznosimo sa tužne Zemlje ove.
Počuj, sveta mučenice, bolne uzdisaje koje ti prinosimo kao onoj za koju verujemo da može da nas zastupa pred prestolom Presvete Trojice.
Puni smo jada i nečistote, mi, putnici u vremenu, a nemoćni i poniženi od sopstvenih grehova, kojima broja nema, pa te molimo da nam daš snage da ih pobedimo, da se podignemo, i da deca svetlosti, a ne tame, postanemo.
I ti si, sveta Paraskevo, nosila telo ljudsko, i ti si u monaškoj rizi oplakivala grehe svoje, pa znaš kako je čoveku teško da pobedi samoga sebe, bez pomoći svviše.
Stoga, ne gledajući na nedostojnost našu, prosi u Gospoda milosti i za nas koji te molimo, ne bi li, dok je još vremena, postali slični mudrim dejevama, koje vrlinama napuniše kandila duša svojih.
Još te molimo, ispovednice Hristova, da nam daš snage i mudrosti da veru za koju si ti stradala, veru Hrišćansku Pravoslavnu, sačuvamo u sebi i da je nikad ne zamenimo ničim od ovoga sveta, makar nas zato i na muke stavljali.
Nečastivi nikada mirovao nije, a pogotovo sada, na kraju vremena, kada želi da zatre veru Pravoslavnu, koja mu smeta da zacari sina bezakonja.
Zato nam ti, molitvama tvojim Gospodu, podari um da razumemo istinu, i da se ne udaljujemo od nje, a da sve laži kojima nas mame i varaju prezremo.
Jer šta može imati svetlost sa tamom, šta može imati Gospod sa veliacrom, šta može imati zajedničko vera Pravoslavna sa svim drugim verama sveta, kad samo ona u život večni vodi, a sve druge u večnu pogibao.
Zato te smerno molimo, sveta Paraskevo, da nas sačuvaš pod okriljem Crkve Hristove, kako bi nas Gospod, makar zbog čistote vere koju ispovedasmo, pomilovao, i oprostio nam sve grehe naše.
I kako bi nas jednom kada uđemo u večnost primio u naručje svoje, gde sve vojske Neba veleglasno proslavljaju Presvetu Trojicu, Oca i Sina i Svetoga Duha, i sada i uvek i u vekove vekova.
Amin.
Molitva Svetoj Petki Rimljanki nije samo molba za izbavljenje od nevolje. U njenom središtu nalazi se želja da čovek, ugledajući se na svetiteljku koja je ostala nepokolebljiva pred stradanjem, sačuva veru, pobedi greh, razlikuje istinu od obmane i ostane pod okriljem Pravoslavne crkve. Zato joj se vernici i danas obraćaju sa nadom da će svojim molitvama pred Gospodom biti njihova zastupnica, kako u trenucima telesne slabosti i životnih nevolja, tako i onda kada su duši potrebni snaga, uteha i putokaz ka večnom životu.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Donosimo molitvu kojom se vernici obraćaju ovim svetiteljima za zdravlje, utehu, duhovnu snagu i zastupništvo pred Gospodom.
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
Kao žena koju je Hristos izbavio od demonskih sila i prva vesnica Njegovog Vaskrsenja, Blaga Marija vekovima nadahnjuje vernike da se uz molitvu, pokajanje i pouzdanje u Boga suoče sa životnim izazovima.
Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu.
Vekovima pravoslavni vernici traže pomoć Svete Petke Rimljanke u trenucima bolesti, tuge i životnih iskušenja, verujući u njenu moćnu molitvu koja donosi snagu, zaštitu i mir u srcu.
Ljubav nije samo osećanje niti prolazna emocija, već način života, izraz vere i spremnosti da čovek u drugome prepozna ikonu Božju.
Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu.
U besedi za subotu 10. sedmice po Duhovima, svetitelj ukazuje na razliku između čoveka koji još nije spoznao istinu i onoga koji ju je upoznao, pa joj svesno okrenuo leđa.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Okupljanje povodom sećanja na pokojnika nije samo porodični običaj, već pre svega trenutak molitve, sećanja i utehe
Iako traje kratko, ovaj post ima veliki duhovni značaj i vekovima okuplja vernike u pripremi za praznik posvećen Presvetoj Bogorodici.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.