U Domu omladine Beograda, 18. juna 2024. godine u 19 časova, održaće se panel diskusija čiji će učesnici iz oblasti teologije, psihijatrije, biologije i hirurgije razmatrati složene odnose između pola i roda, dajući odgovore na pitanja o jednoj od najaktuelnijih tema današnjice.
U Domu omladine Beograda, 18. juna 2024. godine u 19 časova, održava se panel diskusija koja obećava duboko i sveobuhvatno istraživanje tema pola i roda. Odsek za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, u saradnji sa Biblijskim kulturnim centrom, organizuje intrigantnu panel diskusiju na temu „Pol i rod (gender) – jedna ili dve stvarnosti, saglasje ili mogućnost sukoba sa samim sobom?“
Ovaj događaj okuplja stručnjake iz različitih oblasti kako bi rasvetlili složene odnose između pola i roda, te istražili kako se ova pitanja reflektuju na individualnom i društvenom nivou. U vremenu kada se pojmovi pol i rod sve češće preispituju i redefinišu, panel diskusija će ponuditi platformu za promišljanje i razmenu mišljenja.
Printscreen/Youtube/
Đakon dr Aleksandar Milojkov biće moderator diskusije
Diskusiju će moderirati đakon dr Aleksandar Milojkov, koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Panelisti su renomirani stručnjaci: jerej Stevan Jovanović, teolog i zamenik predsednika Odbora za versku nastavu Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke; dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar, dečiji i adolescentni psihoterapeut i psihoanalitičar; dr Aleksej Tarasjev, naučni savetnik na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu, koji će govoriti o biološkim osnovama pola i roda; dr Marko Benčić, specijalista dečije hirurgije i član Beogradskog centra za urogenitalnu rekonstruktivnu hirurgiju, koji će deliti svoja iskustva u hirurgiji rodnog usklađivanja.
Printscreen/X/Стеван Јовановић
Teolog, jerej Stevan Jovanović biće jedan od panelista
Teme koje će biti obuhvaćene tokom diskusije uključuju definisanje i razlikovanje pola i roda, rodnu disforiju, te kritički osvrt na koncept roda. Ovaj događaj nije samo akademska rasprava, već i prilika za sve prisutne da se uključe u dijalog i postave pitanja koja se tiču njihovih sopstvenih razmišljanja i iskustava
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.