U Domu omladine Beograda, 18. juna 2024. godine u 19 časova, održaće se panel diskusija čiji će učesnici iz oblasti teologije, psihijatrije, biologije i hirurgije razmatrati složene odnose između pola i roda, dajući odgovore na pitanja o jednoj od najaktuelnijih tema današnjice.
U Domu omladine Beograda, 18. juna 2024. godine u 19 časova, održava se panel diskusija koja obećava duboko i sveobuhvatno istraživanje tema pola i roda. Odsek za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, u saradnji sa Biblijskim kulturnim centrom, organizuje intrigantnu panel diskusiju na temu „Pol i rod (gender) – jedna ili dve stvarnosti, saglasje ili mogućnost sukoba sa samim sobom?“
Ovaj događaj okuplja stručnjake iz različitih oblasti kako bi rasvetlili složene odnose između pola i roda, te istražili kako se ova pitanja reflektuju na individualnom i društvenom nivou. U vremenu kada se pojmovi pol i rod sve češće preispituju i redefinišu, panel diskusija će ponuditi platformu za promišljanje i razmenu mišljenja.
Printscreen/Youtube/
Đakon dr Aleksandar Milojkov biće moderator diskusije
Diskusiju će moderirati đakon dr Aleksandar Milojkov, koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Panelisti su renomirani stručnjaci: jerej Stevan Jovanović, teolog i zamenik predsednika Odbora za versku nastavu Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke; dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar, dečiji i adolescentni psihoterapeut i psihoanalitičar; dr Aleksej Tarasjev, naučni savetnik na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu, koji će govoriti o biološkim osnovama pola i roda; dr Marko Benčić, specijalista dečije hirurgije i član Beogradskog centra za urogenitalnu rekonstruktivnu hirurgiju, koji će deliti svoja iskustva u hirurgiji rodnog usklađivanja.
Printscreen/X/Стеван Јовановић
Teolog, jerej Stevan Jovanović biće jedan od panelista
Teme koje će biti obuhvaćene tokom diskusije uključuju definisanje i razlikovanje pola i roda, rodnu disforiju, te kritički osvrt na koncept roda. Ovaj događaj nije samo akademska rasprava, već i prilika za sve prisutne da se uključe u dijalog i postave pitanja koja se tiču njihovih sopstvenih razmišljanja i iskustava
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.