Grčki monah Haralambos Papadopulos podseća na zaboravljene principe muževnosti i ističe važnost vraćanja časti, poštovanja i zaštite žena kao ključnih faktora za smanjenje nasilja u savremenom društvu.
U savremenom društvu, uloga muškarca kao zaštitnika žene sve više iščezava, što je jedan od razloga za zabrinjavajući porast nasilja nad ženama. Grčki monah Haralambos Papadopulos, svojim rečima iz srca i iskustva, osvetljava ovu važnu temu. U jednoj od svojih beseda, evocirajući slike prošlih vremena kada su se vrednosti časti i zaštite žene visoko cenile, otac Haralambos kaže:
- Odrastao na ulicama i trgovima, doslovno. Moj otac je bio krojač, a naša radnja je bila u centru Herakliona 80-ih godina. Išao sam u školu u blizini radnje. Dakle, odrastao sam u sokacima Herakliona i tamo su muškarci naučili nas mlade da nikada ne udarimo ženu. Muškarac nikad ne udara ženu, ne zato što je slaba, već zato što kad je udariš, lomi se lepota sveta. Odjednom se smrači,
Shutterstock
Muškarac je onaj ko ima ogroman zagrljaj za sve slabe i ranjive
Njegove reči podsećaju na vreme kada su muškarci bili odgajani da poštuju i štite žene, a ne da im nanose bol.
- Ako si se usudio da digneš ruku na ženu, na trgu više niko nije računao na tebe. Ko udara žene, nije se ubrajao u muškarce. Sa njim je bilo gotovo - kaže otac Haralambos, osvetljavajući kako su društvene norme nekada bile jasne i nepopustljive prema bilo kom nasilju, naročito nad ženama.
U današnjem vremenu, izgleda da su mnogi zaboravili na ove osnovne principe. Monah Haralambos podseća nas da prava snaga muškarca ne leži u njegovoj sposobnosti da nanosi bol, već u njegovoj sposobnosti da zaštiti i voli.
Printscreen/YouTube/Ecclesiatv
Grčki monah Haralambos Papadopulos
- Biti muškarac znači imati razum i čast, vrednosti i ideale. Muškarac znači da si sjajan u svemu što radiš. U govoru, časti, dostojanstvu, ljubavi, seksualnosti, osećanjima, jednostavnosti, poklonima, iznenađenjima - kaže ovaj grčki monah.
On naglašava da je odgovornost biti muškarac "izvan i iznad pola," jer muškarac postaje "ogroman zagrljaj za sve slabe i ranjive." Ove reči su podsećanje da su pravi muškarci oni koji se trude da budu oslonac i zaštita, a ne pretnja. Ovo pomeranje uloge muškarca u društvu može imati duboke posledice. Nedostatak jasnih vrednosti i principa koji su nekada oblikovali muževnost može dovesti do nasilja i agresije. Monah Haralambos zaključuje:
- Muškarac biti ne znači prebiti, već zaštititi.
Ova poruka je snažan podsetnik da se vratimo osnovama časti, poštovanja i ljubavi. Samo tako možemo stvoriti društvo u kojem nasilje nad ženama postaje relikvija prošlosti, a muškarci ponovo postaju pravi zaštitnici, kako je to oduvek i trebalo biti.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
U svetinji u kojoj su nekada počivale mošti Svetog Save, monahinja mileševskog sestrinstva vodi neobičnu misiju, koristeći jastreba kako bi zaštitila svetinju i povezala se sa duhovnim nasledstvom Nemanjića.
Posle arhijerejske liturgije i svečane litije oko manastirske crkve, vernici koji su se okupili iz svih krajeva, uz folklor i zajedničku trpezu ljubavi, slavili su veru, osnažujući duhovne veze koje ih spajaju kroz vekove.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.