U svetinji u kojoj su nekada počivale mošti Svetog Save, monahinja mileševskog sestrinstva vodi neobičnu misiju, koristeći jastreba kako bi zaštitila svetinju i povezala se sa duhovnim nasledstvom Nemanjića.
U mirnoj dolini reke Mileševke, među starim zidinama Manastira Mileševa, vreme teče drugačije, tiše. Ovde, gde je nekada kralj Stefan Vladislav iz dinastije Nemanjića podigao svoju zadužbinu, sada se čuvaju ne samo molitve, već i drevna veština sokolarstva. Iza kamenih zidina, jedina monahinja među sokolarima, mati Irina, neguje tradiciju koja povezuje prošlost i sadašnjost, svetovno i duhovno.
Mati Irina nije obična monahinja. Njena ljubav prema pticama grabljivicama proistekla je iz potrebe, ali je ubrzo postala deo njenog svakodnevnog života i duhovne misije.
Printscreen/TikTok
Mati Irina
- Pre nekoliko godina imali smo sokola, nabavili smo ga zato što smo imali puno golubova tu koji baš prave štetu u manastiru. I onda smo nabavili tog sokola, a otac naš duhovnik se bavio s tim, i ja sam tako malo, pomalo, počela da se interesujem i meni se to baš svidelo. Onda smo ostali bez tog sokola, pa smo rešili da nabavimo jastreba - priča mati Irina sa osmehom, setno se sećajući početaka svog neobičnog poslanja.
Manastir Mileševa, podignut u prvoj polovini XIII veka, nosi u sebi duh nemanjićkog vremena. Sagrađen po raškom stilu, manastir je bio i ostao svedok burne istorije srpskog naroda. Kralj Stefan Vladislav, unuk Stefana Nemanje, podigao je ovu svetinju kao svoju zadužbinu, želeći da ostavi trag večnosti. U priprati manastira, koju je dogradio 1235. godine, položio je mošti svog strica, Svetog Save, da bi one u tom svetilištu bile čuvane kao najveća svetinja srpskog naroda. No, turska osvajanja nisu poštedela ovu svetinju – mošti su prenete na Vračar i spaljene 1594. godine, u uzaludnom pokušaju da se slomi srpski duh.
Printscreen/TikTok
Mati Irina
Danas ovaj nemanjićki manastir ne samo da čuva duhovnost, već i drevne veštine koje su nekada negovali i sami Nemanjići.
- Interesantno je da su Nemanjići bili najpoznatiji sokolari, i tako je to baš zanimljivo povezano, pošto je ovo nemanjićki manastir - kaže monahinja Irina, ponosna na svoju ulogu u oživljavanju ove plemenite veštine.
Mati Irina sa svojim jastrebom, u tišini manastirskih dvorišta, čuva tradiciju koja je starija od mnogih svetovnih zanata. Sokolarstvo u Manastiru Mileševa nije samo način zaštite, već i most koji spaja prošlost i sadašnjost, materijalno i duhovno. Kao jedina monahinja sokolar u Srbiji, mati Irina pokazuje da monaštvo može imati neobične, ali duboko smislenje puteve, gde čak i ptica grabljivica može postati čuvar duhovne svetlosti.
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Patrokla i Svetog mučenika Mirona po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti patrijarsi Aleksandar, Jovan i Pavle Carigradski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Margarete Vard, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Mnogi posle ovakvog sna počinju da traže skrivene poruke i znakove, ali Crkva savetuje drugačiji odnos prema snovima i upućuje nas na ono što zaista možemo učiniti za svoje preminule bližnje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
U manastiru Mileševa dogodio se susret ispunjen emocijama i duhovnom toplinom – mitropolit Atanasije je s radošću poželeo dobrodošlicu episkopu Filaretu, koji se vraća u svetinju gde je služio Bogu i narodu.
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Mnogi posle ovakvog sna počinju da traže skrivene poruke i znakove, ali Crkva savetuje drugačiji odnos prema snovima i upućuje nas na ono što zaista možemo učiniti za svoje preminule bližnje.
Na Veliku Gospojinu u Pivskom manastiru služena Sveta arhijerejska liturgija, a mitropolit budimljansko-nikšićki u besedi govorio o životu, stradanju i veri generala Mladića.