Posle arhijerejske liturgije i svečane litije oko manastirske crkve, vernici koji su se okupili iz svih krajeva, uz folklor i zajedničku trpezu ljubavi, slavili su veru, osnažujući duhovne veze koje ih spajaju kroz vekove.
U treću nedelju po Duhovima, manastir Grabovac, jedan od dva manastirska kompleksa Srpske pravoslavne crkve u Mađarskoj, bio je svedok duhovnog preporoda i okupljanja vernika iz raznih krajeva. Tradicionalni crkveno-narodni sabor u ovom svetom mestu održan je s posebnim svečanim tonom i bogoslužbenom uzvišenošću.
Foto: serbdiocese.hu
Arhiepiskop i mitropolit budimski Lukijan
Arhijerejsku liturgiju su služili arhiepiskop i mitropolit budimski Lukijan i episkop rumunske pravoslavne eparhije u Mađarskoj Siluan, u sasluženju arhijerejskog zamenika protojereja-stavrofora Vojislava Galića, sveštenstva i đakonstva. Služenje je bilo prožeto molitvenim raspoloženjem i duhovnom harmonijom, koja je ispunila srca prisutnih vernika.
Nakon čitanja odlomka iz Jevanđelja, sabrani su imali priliku da čuju nadahnutu besedu protojereja Zorana Ostojića, čije reči su bile poput sveće koja obasjava stazu vere i ljubavi prema Bogu.
Na kraju svete liturgije, vernici su učestvovali u litiji oko manastirskog hrama, gde su čitana propisana Jevanđelja i održan pomen za sve upokojene sveštenoslužitelje i žitelje manastira. U tom trenutku, osećala se veza između prošlosti i sadašnjosti, između neba i zemlje.
Foto: serbdiocese.hu
Litija oko manastirskog hrama
Poseban čin bio je osveštanje i lomljenje slavskog kolača, u čast Svetih apostola Petra i Pavla, zaštitnika manastira. Ovogodišnji kumovi, porodica Aleksov iz Lovre, predali su kumstvo za sledeću godinu prof. Anici Pandurović, direktorki Srpskog obrazovnog centra Nikola Tesla u Budimpešti, čime je obezbeđena kontinuitet duhovne brige i ljubavi prema manastiru.
Manastir Grabovac, smješten u županiji Tolna južno od Budimpešte, nosi bogatu istoriju srpske pravoslavne zajednice u Mađarskoj. Osnovan od strane monaha manastira Dragovića iz Dalmacije 1587. godine, ovaj manastir je kroz vekove bio centar vere i kulture Srba u Panoniji, i danas je jedno od glavnih mesta okupljanja srpske zajednice u Mađarskoj.
Na kraju svečanog čina, otac Milan Erić je u ime svete obitelji grabovačke i svih sabranih izrazio zahvalnost episkopu Siluanu na službi, kao i ovogodišnjim kumovima na darovima manastiru. Njegove reči su bile izraz ljubavi i poštovanja prema svima koji doprinose očuvanju i unapređenju svetog manastira.
Poseban deo sabora činila je zajednička trpeza ljubavi, koju je pripremila Uprava manastira Grabovac, gde su vernici mogli da podele radost zajedništva i bratske ljubavi.
U okviru kulturno-umetničkog programa, umetnici iz Kikinde, predvođeni Milanom Vašalićem na gajdama, i Mihailo Stevanović iz Bijeljine na guslama, doneli su dah tradicije i narodne muzike, dok su „Gospon’ tamburaši“ iz Novog Sada dodatno doprineli prazničnom ambijentu.
Foto: serbdiocese.hu
Slavski kolač
Među prisutnima na ovom svetom skupu bili su i ambasador BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica, ministar-savetnik u Ambasadi Srbije Dejan Milivojević sa saradnicima, kao i mnogi predstavnici srpskih institucija u Mađarskoj, gosti iz Srbije, Hrvatske i Republike Srpske, što je svedočanstvo zajedništva i međusobnog poštovanja među narodima.
Ovaj crkveno-narodni sabor u manastiru Grabovac, oživeo je duh prošlih vekova, povezao vernike u ljubavi prema Bogu i bližnjima, i učvrstio zajedništvo koje nadilazi granice i vreme.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Tokom liturgije sa arhijerejima iz Gruzije na Staroj Bežaniji, poglavar SPC ogolio je duhovne zamke savremenog čoveka, upozorio na strasti koje razaraju slobodu i jasno poručio šta je smisao vere.
Mitropolit mileševski podsetio je da se patrijarh Pavle ne pamti zbog govora, već zbog života koji je i danas putokaz -skroman, postojan i nepogrešivo okrenut Hristu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.