"KUKAVČE, DECA ĆE TI ZBOG TOGA ISPAŠTATI I KO DROGERAŠI SE VUĆI ULICAMA!" Šta je otac Joil rekao muškarcu koji mu je došao i tražio blagoslov za ovu gnusnu stvar
Crkva uči da je bračna vernost temelj porodičnog mira i duhovnog zdravlja.
Posle arhijerejske liturgije i svečane litije oko manastirske crkve, vernici koji su se okupili iz svih krajeva, uz folklor i zajedničku trpezu ljubavi, slavili su veru, osnažujući duhovne veze koje ih spajaju kroz vekove.
U treću nedelju po Duhovima, manastir Grabovac, jedan od dva manastirska kompleksa Srpske pravoslavne crkve u Mađarskoj, bio je svedok duhovnog preporoda i okupljanja vernika iz raznih krajeva. Tradicionalni crkveno-narodni sabor u ovom svetom mestu održan je s posebnim svečanim tonom i bogoslužbenom uzvišenošću.
Arhijerejsku liturgiju su služili arhiepiskop i mitropolit budimski Lukijan i episkop rumunske pravoslavne eparhije u Mađarskoj Siluan, u sasluženju arhijerejskog zamenika protojereja-stavrofora Vojislava Galića, sveštenstva i đakonstva. Služenje je bilo prožeto molitvenim raspoloženjem i duhovnom harmonijom, koja je ispunila srca prisutnih vernika.
Nakon čitanja odlomka iz Jevanđelja, sabrani su imali priliku da čuju nadahnutu besedu protojereja Zorana Ostojića, čije reči su bile poput sveće koja obasjava stazu vere i ljubavi prema Bogu.
Na kraju svete liturgije, vernici su učestvovali u litiji oko manastirskog hrama, gde su čitana propisana Jevanđelja i održan pomen za sve upokojene sveštenoslužitelje i žitelje manastira. U tom trenutku, osećala se veza između prošlosti i sadašnjosti, između neba i zemlje.
Poseban čin bio je osveštanje i lomljenje slavskog kolača, u čast Svetih apostola Petra i Pavla, zaštitnika manastira. Ovogodišnji kumovi, porodica Aleksov iz Lovre, predali su kumstvo za sledeću godinu prof. Anici Pandurović, direktorki Srpskog obrazovnog centra Nikola Tesla u Budimpešti, čime je obezbeđena kontinuitet duhovne brige i ljubavi prema manastiru.
Manastir Grabovac, smješten u županiji Tolna južno od Budimpešte, nosi bogatu istoriju srpske pravoslavne zajednice u Mađarskoj. Osnovan od strane monaha manastira Dragovića iz Dalmacije 1587. godine, ovaj manastir je kroz vekove bio centar vere i kulture Srba u Panoniji, i danas je jedno od glavnih mesta okupljanja srpske zajednice u Mađarskoj.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Na kraju svečanog čina, otac Milan Erić je u ime svete obitelji grabovačke i svih sabranih izrazio zahvalnost episkopu Siluanu na službi, kao i ovogodišnjim kumovima na darovima manastiru. Njegove reči su bile izraz ljubavi i poštovanja prema svima koji doprinose očuvanju i unapređenju svetog manastira.
Poseban deo sabora činila je zajednička trpeza ljubavi, koju je pripremila Uprava manastira Grabovac, gde su vernici mogli da podele radost zajedništva i bratske ljubavi.
U okviru kulturno-umetničkog programa, umetnici iz Kikinde, predvođeni Milanom Vašalićem na gajdama, i Mihailo Stevanović iz Bijeljine na guslama, doneli su dah tradicije i narodne muzike, dok su „Gospon’ tamburaši“ iz Novog Sada dodatno doprineli prazničnom ambijentu.
Među prisutnima na ovom svetom skupu bili su i ambasador BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica, ministar-savetnik u Ambasadi Srbije Dejan Milivojević sa saradnicima, kao i mnogi predstavnici srpskih institucija u Mađarskoj, gosti iz Srbije, Hrvatske i Republike Srpske, što je svedočanstvo zajedništva i međusobnog poštovanja među narodima.
Ovaj crkveno-narodni sabor u manastiru Grabovac, oživeo je duh prošlih vekova, povezao vernike u ljubavi prema Bogu i bližnjima, i učvrstio zajedništvo koje nadilazi granice i vreme.



Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
Predsednik Srbije uručenjem najvišeg državnog priznanja naglasio doprinos arhijereja očuvanju hrišćanske tradicije, umetnosti i kulturnog identiteta, dok je mitropolit bački istakao skromnost i značaj Crkve u životu naroda.
Uz sasluženje episkopa mohačkog Damaskina, liturgiju je služio mitropolit bački Irinej, koji je u besedi istakao životne poruke svetih Simeona i Ane i podsetio vernike na moć molitve, ljubavi i posvećenja Bogu.
Sa liturgijskog sabranja na Sretenje u Podgorici upućena je jasna poruka o odgovornosti, pokajanju i delima koja ostaju zapisana, ne pred ljudima, već pred Bogom, kao priprema za post koji traži više od forme i navike.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
U besedi za ponedeljak siropusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da oni ispunjeni Svetim Duhom postaju nepogrešivi glasnici Božjih tajni, čija skrušenost rađa moć i unutrašnji mir.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Bogoprimca i Svetu prorokinju Anu po starom i Svetog Pamfila po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Julija I, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
U trenucima tuge i nepravde, reči svetogorskog starca otkrivaju kako molitva za druge preobražava i dušu i život