Posle arhijerejske liturgije i svečane litije oko manastirske crkve, vernici koji su se okupili iz svih krajeva, uz folklor i zajedničku trpezu ljubavi, slavili su veru, osnažujući duhovne veze koje ih spajaju kroz vekove.
U treću nedelju po Duhovima, manastir Grabovac, jedan od dva manastirska kompleksa Srpske pravoslavne crkve u Mađarskoj, bio je svedok duhovnog preporoda i okupljanja vernika iz raznih krajeva. Tradicionalni crkveno-narodni sabor u ovom svetom mestu održan je s posebnim svečanim tonom i bogoslužbenom uzvišenošću.
Foto: serbdiocese.hu
Arhiepiskop i mitropolit budimski Lukijan
Arhijerejsku liturgiju su služili arhiepiskop i mitropolit budimski Lukijan i episkop rumunske pravoslavne eparhije u Mađarskoj Siluan, u sasluženju arhijerejskog zamenika protojereja-stavrofora Vojislava Galića, sveštenstva i đakonstva. Služenje je bilo prožeto molitvenim raspoloženjem i duhovnom harmonijom, koja je ispunila srca prisutnih vernika.
Nakon čitanja odlomka iz Jevanđelja, sabrani su imali priliku da čuju nadahnutu besedu protojereja Zorana Ostojića, čije reči su bile poput sveće koja obasjava stazu vere i ljubavi prema Bogu.
Na kraju svete liturgije, vernici su učestvovali u litiji oko manastirskog hrama, gde su čitana propisana Jevanđelja i održan pomen za sve upokojene sveštenoslužitelje i žitelje manastira. U tom trenutku, osećala se veza između prošlosti i sadašnjosti, između neba i zemlje.
Foto: serbdiocese.hu
Litija oko manastirskog hrama
Poseban čin bio je osveštanje i lomljenje slavskog kolača, u čast Svetih apostola Petra i Pavla, zaštitnika manastira. Ovogodišnji kumovi, porodica Aleksov iz Lovre, predali su kumstvo za sledeću godinu prof. Anici Pandurović, direktorki Srpskog obrazovnog centra Nikola Tesla u Budimpešti, čime je obezbeđena kontinuitet duhovne brige i ljubavi prema manastiru.
Manastir Grabovac, smješten u županiji Tolna južno od Budimpešte, nosi bogatu istoriju srpske pravoslavne zajednice u Mađarskoj. Osnovan od strane monaha manastira Dragovića iz Dalmacije 1587. godine, ovaj manastir je kroz vekove bio centar vere i kulture Srba u Panoniji, i danas je jedno od glavnih mesta okupljanja srpske zajednice u Mađarskoj.
Na kraju svečanog čina, otac Milan Erić je u ime svete obitelji grabovačke i svih sabranih izrazio zahvalnost episkopu Siluanu na službi, kao i ovogodišnjim kumovima na darovima manastiru. Njegove reči su bile izraz ljubavi i poštovanja prema svima koji doprinose očuvanju i unapređenju svetog manastira.
Poseban deo sabora činila je zajednička trpeza ljubavi, koju je pripremila Uprava manastira Grabovac, gde su vernici mogli da podele radost zajedništva i bratske ljubavi.
U okviru kulturno-umetničkog programa, umetnici iz Kikinde, predvođeni Milanom Vašalićem na gajdama, i Mihailo Stevanović iz Bijeljine na guslama, doneli su dah tradicije i narodne muzike, dok su „Gospon’ tamburaši“ iz Novog Sada dodatno doprineli prazničnom ambijentu.
Foto: serbdiocese.hu
Slavski kolač
Među prisutnima na ovom svetom skupu bili su i ambasador BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica, ministar-savetnik u Ambasadi Srbije Dejan Milivojević sa saradnicima, kao i mnogi predstavnici srpskih institucija u Mađarskoj, gosti iz Srbije, Hrvatske i Republike Srpske, što je svedočanstvo zajedništva i međusobnog poštovanja među narodima.
Ovaj crkveno-narodni sabor u manastiru Grabovac, oživeo je duh prošlih vekova, povezao vernike u ljubavi prema Bogu i bližnjima, i učvrstio zajedništvo koje nadilazi granice i vreme.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.