ZAPOČNITE GODINU SA MUDROŠĆU KOJA OSVETLJAVA PUT: Nevidljivo koje oblikuje našu sudbinu
Ajeti 2:2-5 iz El-Bekare pokazuju put ka istinskom uspehu i unutrašnjem integritetu – saznajte šta vaš život može dobiti od ovih stihova
Posle arhijerejske liturgije i svečane litije oko manastirske crkve, vernici koji su se okupili iz svih krajeva, uz folklor i zajedničku trpezu ljubavi, slavili su veru, osnažujući duhovne veze koje ih spajaju kroz vekove.
U treću nedelju po Duhovima, manastir Grabovac, jedan od dva manastirska kompleksa Srpske pravoslavne crkve u Mađarskoj, bio je svedok duhovnog preporoda i okupljanja vernika iz raznih krajeva. Tradicionalni crkveno-narodni sabor u ovom svetom mestu održan je s posebnim svečanim tonom i bogoslužbenom uzvišenošću.
Arhijerejsku liturgiju su služili arhiepiskop i mitropolit budimski Lukijan i episkop rumunske pravoslavne eparhije u Mađarskoj Siluan, u sasluženju arhijerejskog zamenika protojereja-stavrofora Vojislava Galića, sveštenstva i đakonstva. Služenje je bilo prožeto molitvenim raspoloženjem i duhovnom harmonijom, koja je ispunila srca prisutnih vernika.
Nakon čitanja odlomka iz Jevanđelja, sabrani su imali priliku da čuju nadahnutu besedu protojereja Zorana Ostojića, čije reči su bile poput sveće koja obasjava stazu vere i ljubavi prema Bogu.
Na kraju svete liturgije, vernici su učestvovali u litiji oko manastirskog hrama, gde su čitana propisana Jevanđelja i održan pomen za sve upokojene sveštenoslužitelje i žitelje manastira. U tom trenutku, osećala se veza između prošlosti i sadašnjosti, između neba i zemlje.
Poseban čin bio je osveštanje i lomljenje slavskog kolača, u čast Svetih apostola Petra i Pavla, zaštitnika manastira. Ovogodišnji kumovi, porodica Aleksov iz Lovre, predali su kumstvo za sledeću godinu prof. Anici Pandurović, direktorki Srpskog obrazovnog centra Nikola Tesla u Budimpešti, čime je obezbeđena kontinuitet duhovne brige i ljubavi prema manastiru.
Manastir Grabovac, smješten u županiji Tolna južno od Budimpešte, nosi bogatu istoriju srpske pravoslavne zajednice u Mađarskoj. Osnovan od strane monaha manastira Dragovića iz Dalmacije 1587. godine, ovaj manastir je kroz vekove bio centar vere i kulture Srba u Panoniji, i danas je jedno od glavnih mesta okupljanja srpske zajednice u Mađarskoj.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Na kraju svečanog čina, otac Milan Erić je u ime svete obitelji grabovačke i svih sabranih izrazio zahvalnost episkopu Siluanu na službi, kao i ovogodišnjim kumovima na darovima manastiru. Njegove reči su bile izraz ljubavi i poštovanja prema svima koji doprinose očuvanju i unapređenju svetog manastira.
Poseban deo sabora činila je zajednička trpeza ljubavi, koju je pripremila Uprava manastira Grabovac, gde su vernici mogli da podele radost zajedništva i bratske ljubavi.
U okviru kulturno-umetničkog programa, umetnici iz Kikinde, predvođeni Milanom Vašalićem na gajdama, i Mihailo Stevanović iz Bijeljine na guslama, doneli su dah tradicije i narodne muzike, dok su „Gospon’ tamburaši“ iz Novog Sada dodatno doprineli prazničnom ambijentu.
Među prisutnima na ovom svetom skupu bili su i ambasador BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica, ministar-savetnik u Ambasadi Srbije Dejan Milivojević sa saradnicima, kao i mnogi predstavnici srpskih institucija u Mađarskoj, gosti iz Srbije, Hrvatske i Republike Srpske, što je svedočanstvo zajedništva i međusobnog poštovanja među narodima.
Ovaj crkveno-narodni sabor u manastiru Grabovac, oživeo je duh prošlih vekova, povezao vernike u ljubavi prema Bogu i bližnjima, i učvrstio zajedništvo koje nadilazi granice i vreme.



Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
Na prazničnoj službi u manastiru Ćelija Piperska naglašeno je koliko običaj pomirenja pre Božića osnažuje duhovnu snagu i motiviše na dobro.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Poštanska marka na kojoj je ikona Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, kao most između istorije, umetnosti i savremenog života.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelj našeg vremena objašnjava da, kada priznate svoje slabosti, Duh Sveti otvara vrata isceljenja i duhovnog napretka.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.