ODAKLE POTIČE REČ APOSTOL I ŠTA ONA ZNAČI: Ljudi kojima je Hristos poverio da promene svet
Dok su propovedali Jevanđelje, prolazili su kroz tamnice, mučenja i smrt, a sudbine pojedinih Hristovih učenika i danas bude divljenje i nevericu.
U svetinji posvećenoj Svetom Iliji, na dubini od devet metara, u gradiću Kuper Pidi na jugu Australije protojerej-stavrofor Milorad Jovčić i posle umirovljenja predvodi srpsku zajednicu i poručuje da će to činiti dok je živ.
U srcu australijske pustinje, duboko ispod zemlje, krije se jedinstveno duhovno utočište - pravoslavna crkva u Kuper Pidiju, koja je izgrađena na dubini od devet metara. Idejni tvorac ovog jedinstvenog poduhvata je protojerej-stavrofor Milorad Jovčić, sveštenik sa više od tri decenije službe u rasejanju, u Australiji. Bio je paroh u Adelejdu, a njegova parohija obuhvata i celu južnu Australiju.
- U januaru 1992. krstio sam jednu malu devojčicu Jelenu, koja je rođena u Kuper Pidiju - priseća se otac Milorad i dalje objašnjava:
- Njena majka, gospođa Verica, posle krštenja mi je rekla: "Oče Milorade, da li bi ti došao kod nas u Kuper Pidi da nam osvetiš vodicu pre Vaskrsa, da nam blagosloviš dom jer nikad nijedan sveštenik nije bio kod nas." Rekla je da mogu ujutru da sednem u autobus i uveče stižem u Kuper Pidi. Tako sam uradio, otišao sam.

Tako je počela jedna duhovna misija. Po dolasku u Kuper Pidi otac Milorad je bio dočekan s toplinom i ljubaznošću, što ga je podstaklo da započne neobičan projekat.
- Svi su me grlili, svi su oko mene bili i deca. Priredili su mi doček kao da je došao patrijarh - seća se.
- Bilo je toplo, a ja sam morao tamo da krstim dvoje dece. Krstio sam ih u jednoj grčkoj crkvici koja je bila tamo. I onda sam došao na ideju da u Kuper Pidiju napravimo našu crkvu. Video sam da su naši ljudi tamo pobožni, ljubazni, znao sam da ima potencijala da se tu izgradi crkva. Predložio sam da se svetinja izgradi pod zemljom, ispod brda jer zbog ekstremnih vrućina većina stanovnika Kuper Pidija živi pod zemljom. Saznao sam da jedno brdo koje se prodaje, pa sam predložio da tu pravimo crkvu - kaže otac Milorad.
- Rekli su mi da brdo prodaje jedan musliman koji tu živi, Velija. Poslao sam poruku prijateljima da mi pošalju 3.000 dolara da kupimo brdo. Novac je odmah stigao i kupili smo brdo. Sve to smo završili u jednom danu.
Gradnja je počela u junu, a već za šest nedelja sala je bila kompletno gotova.
- U februaru 1993. cela crkva, posvećena Svetom Iliji, sa pratećim objektima, bila je završena. Nigde više na svetu ne postoji takva crkva, s takvim detaljima, s takvom lepotom, uklesana u kamenu. Umetničko delo koje je neponovljivo. To nije kamen, to je tvrdi pesak. Pre toga u Kuper Pidiju turizam je u potpunosti zamro. Kada smo mi napravili crkvu, sve je oživelo - ponosno ističe otac Milorad.
Crkva, dugačka 30 metara i široka šest metara, poseduje sve karakteristike jedne pravoslavne crkve - apside, pevnice, galeriju za hor, krstionicu. Ikonostas je urađen od stakla i oslikan, dok su freske isklesane u zidovima, čime je stvoren autentičan izgled i svetilište neponovljive lepote.
Protojerej-stavrofor Milorad Jovčić, uprkos penzionisanju, nastavlja da brine o ovoj jedinstvenoj crkvi i srpskoj pravoslavnoj zajednici koja tamo živi.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
- Kada me je vladika, posle umirovljenja, pitao da li bih prihvatio da i dalje služim u Kuper Pidiju jer nema ko drugi, rekao sam: "Dok sam živ, dok se krećem, služiću u Kuper Pidiju" - ističe otac Milorad.
Ova crkva nije samo mesto molitve i duhovnosti već i simbol zajedništva i istrajnosti Srba u rasejanju. Izgrađena s ljubavlju i predanošću, ona predstavlja jedinstveno svedočanstvo vere koja uspeva da se izrazi i u najneobičnijim uslovima, daleko od domovine, ali blizu srca svakog vernika.


Dok su propovedali Jevanđelje, prolazili su kroz tamnice, mučenja i smrt, a sudbine pojedinih Hristovih učenika i danas bude divljenje i nevericu.
Vernici ne bi trebalo svetiteljima da se obraćaju kao nekome ko ispunjava prolazne želje, već kao nebeskim zastupnicima pred Gospodom.
Jerej Jevgenij Murzin otkriva da broj koji je postao hit na društvenim mrežama vekovima zauzima posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji.
U besedi za petak 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na opasnost oslanjanja na prolaznu sigurnost, ljudsku moć i sopstvenu snagu umesto na veru koja jedina ostaje čvrsta pred životnim burama.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja po starom i Svetog mučenika Vasiliska po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Rite Kasijske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok strepnja za budućnost razara unutrašnji mir, veliki srpski duhovnik 20. veka razdvaja strah koji uništava od jedinog koji, po njegovim rečima, može da sačuva čoveka.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.