U svetinji posvećenoj Svetom Iliji, na dubini od devet metara, u gradiću Kuper Pidi na jugu Australije protojerej-stavrofor Milorad Jovčić i posle umirovljenja predvodi srpsku zajednicu i poručuje da će to činiti dok je živ.
U srcu australijske pustinje, duboko ispod zemlje, krije se jedinstveno duhovno utočište - pravoslavna crkva u Kuper Pidiju, koja je izgrađena na dubini od devet metara. Idejni tvorac ovog jedinstvenog poduhvata je protojerej-stavrofor Milorad Jovčić, sveštenik sa više od tri decenije službe u rasejanju, u Australiji. Bio je paroh u Adelejdu, a njegova parohija obuhvata i celu južnu Australiju.
- U januaru 1992. krstio sam jednu malu devojčicu Jelenu, koja je rođena u Kuper Pidiju - priseća se otac Milorad i dalje objašnjava:
- Njena majka, gospođa Verica, posle krštenja mi je rekla: "Oče Milorade, da li bi ti došao kod nas u Kuper Pidi da nam osvetiš vodicu pre Vaskrsa, da nam blagosloviš dom jer nikad nijedan sveštenik nije bio kod nas." Rekla je da mogu ujutru da sednem u autobus i uveče stižem u Kuper Pidi. Tako sam uradio, otišao sam.
Printscreen/YouTube/Dragan Films
Protojerej-stavrofor Milorad Jovčić služi liturgiju u podzemnoj Crkvi Svetog Ilije
Tako je počela jedna duhovna misija. Po dolasku u Kuper Pidi otac Milorad je bio dočekan s toplinom i ljubaznošću, što ga je podstaklo da započne neobičan projekat.
- Svi su me grlili, svi su oko mene bili i deca. Priredili su mi doček kao da je došao patrijarh - seća se.
- Bilo je toplo, a ja sam morao tamo da krstim dvoje dece. Krstio sam ih u jednoj grčkoj crkvici koja je bila tamo. I onda sam došao na ideju da u Kuper Pidiju napravimo našu crkvu. Video sam da su naši ljudi tamo pobožni, ljubazni, znao sam da ima potencijala da se tu izgradi crkva. Predložio sam da se svetinja izgradi pod zemljom, ispod brda jer zbog ekstremnih vrućina većina stanovnika Kuper Pidija živi pod zemljom. Saznao sam da jedno brdo koje se prodaje, pa sam predložio da tu pravimo crkvu - kaže otac Milorad.
Printscreen/YouTube/Dragan Films
Brdo u Kuper Pidiju, ispod kog je sagrađena jedina pravoslavna crkva pod zemljom
- Rekli su mi da brdo prodaje jedan musliman koji tu živi, Velija. Poslao sam poruku prijateljima da mi pošalju 3.000 dolara da kupimo brdo. Novac je odmah stigao i kupili smo brdo. Sve to smo završili u jednom danu.
Gradnja je počela u junu, a već za šest nedelja sala je bila kompletno gotova.
- U februaru 1993. cela crkva, posvećena Svetom Iliji, sa pratećim objektima, bila je završena. Nigde više na svetu ne postoji takva crkva, s takvim detaljima, s takvom lepotom, uklesana u kamenu. Umetničko delo koje je neponovljivo. To nije kamen, to je tvrdi pesak. Pre toga u Kuper Pidiju turizam je u potpunosti zamro. Kada smo mi napravili crkvu, sve je oživelo - ponosno ističe otac Milorad.
Printscreen/YouTube/Dragan Films
Crkva, dugačka 30 metara i široka šest metara, poseduje sve karakteristike jedne pravoslavne crkve - apside, pevnice, galeriju za hor, krstionicu. Ikonostas je urađen od stakla i oslikan, dok su freske isklesane u zidovima, čime je stvoren autentičan izgled i svetilište neponovljive lepote.
Protojerej-stavrofor Milorad Jovčić, uprkos penzionisanju, nastavlja da brine o ovoj jedinstvenoj crkvi i srpskoj pravoslavnoj zajednici koja tamo živi.
- Kada me je vladika, posle umirovljenja, pitao da li bih prihvatio da i dalje služim u Kuper Pidiju jer nema ko drugi, rekao sam: "Dok sam živ, dok se krećem, služiću u Kuper Pidiju" - ističe otac Milorad.
Ova crkva nije samo mesto molitve i duhovnosti već i simbol zajedništva i istrajnosti Srba u rasejanju. Izgrađena s ljubavlju i predanošću, ona predstavlja jedinstveno svedočanstvo vere koja uspeva da se izrazi i u najneobičnijim uslovima, daleko od domovine, ali blizu srca svakog vernika.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“, a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. godine i aferu "Udar".
Vernici iz Sidneja, Njukastla i Pits Ridža okupili su se uz svetu Liturgiju i horsko pojanje, pokazujući da pravoslavna vera i tradicija ne poznaju granice.
U Vašingtonu, Srpkinja Tatjana Rajić i Amerikanac Kristofer Rou pronašli su zajednički put kroz pravoslavnu veru, spajajući tradiciju i novu porodicu u jedinstvenom venčanju koje je okupilo prijatelje i porodicu, jačajući mostove između dva kontinenta.
Uz praznične liturgije, osvećene grančice i reči vladike Siluana, pravoslavni vernici iz dijaspore sabrali su se u hramovima širom Melburna – slaveći Gospoda i oproštajući se od prote Petra Damnjanovića, čija služba ostaje duboko urezana u srca vernog naroda.
Na sunčanoj Palma de Majorki, omiljenoj destinaciji mnogih Srba, okupljaju se i oni koji traže više od odmora - pravoslavni vernici sa svih strana sveta nalaze duhovni mir u parohiji Svetog arhangela Mihaila.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.