VERSKI KALENDAR ZA SUBOTU 14. FEBRUAR
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Trifuna po starom i Svetog Avksentija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Valentina, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika
Osmog ponedeljka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća da su fariseji i sadukeji, koji su tražili znamenje sa neba, zanemarili Gospoda, tragajući za čudima umesto za istinom.
Fariseji i sadukeji su od Gospoda tražili da im pokaže znak (Mt. 16,5), ali nisu ni primetili da je znak bio pred njihovim očima. Gospod sam je bio znak. Njegovo učenje i dela jasno su pokazivala ko je on, tako da drugo svedočanstvo nije bilo ni potrebno.
Dela koja tvorim ja… ona svedoče za mene, govorio je Gospod Judejcima (Jn.10,25). Lice nebesko umete raspoznavati a znake vremena ne možete (Mt.16,3). Zbog čega se to desilo sa njima? Zbog toga što su živeli spoljašnjim životom, a unutar sebe nisu ulazili. Bez sabranosti, bez pažnje i samoudubljivanja, dela Božija se ne mogu ni primetiti, niti razumeti.
To se nastavlja i do danas. Hrišćanstvo je svima pred očima kao istinski znak Božiji. Međutim, oni koji ga gledaju – ne vide, kolebaju se u veri i odstupaju. Njihove oči gube sposobnost da na njemu vide Božanski pečat. Oni su gotovi da traže posebne znake sa neba, slično Judejcima.
Ipak, znak se ne daje zato što ga oni koji ga traže ištu radi iskušavanja, a ne radi toga da bi krenuli putem Hristovim. Ti samo stupi na taj put i od prvog koraka ćeš uvideti njegovu božanstvenost, tj. da vodi Bogu i da Boga približava tebi. Judejcima je Gospod rekao: „Znak se neće dati osim znaka Jone proroka“ (Mt.16,4).
I današnje nevernike je predvideo Gospod, unapred pripremivši odgovor za njih: I tada će se pokazati znak Sina Čovečjega na nebu; i tada će proplakati sva plemena na zemlji (Mt.24,30).
Jedan od najdubljih pravoslavnih mislilaca, u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ daje odgovor na pitanje kako živeti u svetu punom nepravde, mržnje i zlobe – i ostati miran, pa čak i srećan.
Šta znači gledati čistim očima i zašto ruski svetitelj poručuje da „pogled nije greh, ako srce ostane čisto“? Duboko i lekovito tumačenje Gospodnjih reči iz Jevanđelja po Mateju, za četvrtak prve nedelje po Duhovima.
Snažna poruka ruskog sveca za sredu prve nedelje po Duhovima otkriva da samo istinsko sjedinjenje vere, srca i dela vodi ka spasenju – a ne puko znanje ili spoljašnja ispravnost.
U utorak prve nedelje po Duhovima ruski svetitelj u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ otkriva duhovni zakon koji važi za svakog hrišćanina – zašto posle svetlosti dolaze tame i kako da ih duhovno prepoznamo.
Duhovna pouka koja otkriva kako zajednička molitva Crkve postaje snažan kanal milosrđa i povezanosti između generacija.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Posle duge i teške bolesti, monah poznat po smirenosti i predanosti molitvi upokojio se u Gospodu - opelo i sahrana zakazani za sutra.
Dirljiva priča o malom Hristiforu, o tišini koja je ušla u porodični dom, o odlasku u šidsku Lazaricu i o molitvi posle koje se dečakov glas vratio.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
Sveti oci su opominjali da je uzaludno vapiti Bogu ako ne postoji trud da se sopstveni život uskladi sa zapovestima.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.