ONI ĆE SIGURNO IZGUBITI I SEBE I SVOJU PORODICU! Arhimandrit Vasilije ozbiljno opomenuo ovu vrstu ljudi
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Sveti Teofan Zatvornik nas osmog utorka posle Pedesetnice u svojoj knjizi opominje na opasnosti licemerja i površne dobrotvornosti, ističući da se prava ljubav prema bližnjima ne pokazuje rečima, već delima.
Čuvajte se kvasca farisejskog i sadukejskog, rekao je Gospod (Mt.16,6). Sadukeji su obrazac nepreduzimljivosti, a fariseji predstavljaju ljude koji nose masku revnitelja. Ipak, prvi ne rade ništa, a drugi, prave buku, iako na delu ne ispada ništa.
Kod nas su njima slični ljudi koji se zanose idejom humanosti. Ako ih bolje upoznaš, naći ćeš samo reči. Oni govore o dobru naroda, a narod ne vidi nikakvo dobro, budući da samo govore, a ne delaju. Kod njih je humanost izveštačena. Oni se samo prave da je imaju, a ustvari su egoisti.
Reči nisu posebna žrtva, i zato ih rasipaju. Ako, međutim, dođe do potrebe da se na delu pokaže žrtva – oni se povlače. Danas su skoro svi preduzimljivi samo površno: pred drugima izgledaju kao revnitelji dobra i, posebno – prosvećivanja. Međutim, sasvim su zadovoljni kada rečima uspeju nekog ubediti da su zaista takvi.
Zbog toga je lako da se kod nas pojavi neki dobrotvorni poduhvat. Govorkanja uzimaju maha, ali na delu ne biva mnogo. Žrtve od njih ne očekuj. Njima nije do drugih, nego da im sve ide u redu.
Desi se, ipak, da ponešto i žrtvuju, ne lupajući mnogo glavu za dobrobit bližnjih. Međutim, to čine da bi se samo što pre otarasili briga. I jedne i druge osudio je Gospod, a nama je zapovedio da budemo ispunjeni iskrenom ljubavlju jedni prema drugima: ljubavlju koja ne voli da se pokazuje.
U četvrtku treće sedmice Velikog posta Sveti Teofan Zatvornik upozorava da je jezik, ako mu se da na volju, najširi otvor kroz koji odlazi duhovna toplina
Jedan od najdubljih pravoslavnih mislilaca, u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ daje odgovor na pitanje kako živeti u svetu punom nepravde, mržnje i zlobe – i ostati miran, pa čak i srećan.
Šta znači gledati čistim očima i zašto ruski svetitelj poručuje da „pogled nije greh, ako srce ostane čisto“? Duboko i lekovito tumačenje Gospodnjih reči iz Jevanđelja po Mateju, za četvrtak prve nedelje po Duhovima.
Snažna poruka ruskog sveca za sredu prve nedelje po Duhovima otkriva da samo istinsko sjedinjenje vere, srca i dela vodi ka spasenju – a ne puko znanje ili spoljašnja ispravnost.
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Pravoslavno predanje podseća da Bog uvek čuje molitvu, ali da odgovor ne dolazi uvek onako kako čovek očekuje.
Kada zadržimo oštru reč i, umesto nje, izaberemo blagu, tada pokazujemo da smo razumeli Božju zapovest o ljubavi.
Porodice se okupljaju, običaji oživljavaju, a svaka trpeza skriva poruku o dobroti, zajedništvu i malim delima koja menjaju svakodnevicu.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Jednostavno, sočno i izdašno jelo koje se nekada pripremalo u danima kada crkva ne propisuje post, a danas može da postane omiljeni ručak svakog dana.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.