JEVANĐELJE ZA ČETVRTAK, 2. JANUAR: Čitanje iz Svetog pisma za 28. četvrtak po Pedesetnici
U ovom Jevanđelju se pripoveda o vinogradarima koji su pogubili najlepšeg sina vlasnika vinograda.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o tome kako se Juda dogovorio sa prvosveštenicima da izda Isusa Hrista.
Jevanđelje Luka, začalo 108. (21,37-38; 22,1-8) 37. A beše on danju u hramu i učaše, a noću izlažaše i boravljaše na gori zvanoj Maslinska. 38. I sav narod hitaše jutrom njemu u hram da ga sluša. 1. Približavaše se pak praznik beskvasnih hlebova zvani Pasha. 2. I tražahu prvosveštenici i književnici kako bi ga ubili; ali se bojahu naroda. 3. A satana uđe u Judu, zvanog Iskariotski, koji beše iz broja Dvanaestorice. 4. I on otišavši dogovori se sa prvosveštenicima i književnicima i vojvodama kako će im ga izdati. 5. A oni se obradovaše, i ugovoriše da mu dadu novaca. 6. I on obeća, i tražaše zgodnu priliku da im ga preda bez prisustva naroda. 7. A dođe dan beskvasnih hlebova u koji trebaše klati pashalno jagnje. 8. I posla Petra i Jovana rekavši: „Idite i ugotovite nam Pashu da jedemo.”
U ovom Jevanđelju se pripoveda o vinogradarima koji su pogubili najlepšeg sina vlasnika vinograda.
U ovom Jevanđelju se govori o tome kako je Isus nadmudrio lažne vernike, koji su hteli da ga prevare.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o tome kako su lažni vernici bezuspešno pokušali da nadmudre Isusa Hrista.
U ovom Jevanđelju po Mateji se govori o tome kako je Bogorodica došla k Josifu, i kako su mudraci došli da daruju Isusa Hrista, nakon što su pratili zvezdu na nebu.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
To nije nagli pad, već postepeno udaljavanje od istine, koje počinje onda kada čovek prestane da prepoznaje sopstvenu unutrašnju težinu.
Spontani pobačaj često ne donosi samo tugu, već i niz teških pitanja, preispitivanja i unutrašnjih borbi.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
To nije nagli pad, već postepeno udaljavanje od istine, koje počinje onda kada čovek prestane da prepoznaje sopstvenu unutrašnju težinu.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.