Ovaj neuobičajeni primer međureligijske solidarnosti, upriličen u rodnom selu Jurićeve majke, okupio je brojne meštane u toploj atmosferi zajedništva.
Branko Jurić, direktor Katoličkog školskog centra „Sveti Franjo“ u Tuzli i bivši rektor Papinskog svešteničkog zavoda Campo Santo Teutonico u Vatikanu, u razgovoru za Anadoliju rekao je da rado dolazi u Šćipe, mesto koje za njega ima duboko porodično i prijateljsko značenje.
Na iftar, koji je održan u prostorijama lokalne osnovne škole, Jurić je stigao sa roditeljima – ocem Slavkom i majkom Anicom – gde su ih meštani srdačno dočekali.
Govoreći o značaju zajedničkog iftara, Jurić je istakao da su ovakvi događaji prilika da se podeli radost i da se ljudi međusobno zbliže – posebno ove godine, kada su se korizma (katolički post pred Uskrs) i ramazan vremenski poklopili.
- Zajednički iftar je prilika da jedni s drugima podelimo radost. Ove godine se korizma i ramazan dešavaju u isto vreme – to su periodi duhovne obnove, i upravo tada treba da postanemo bolji ljudi. Ovo je zajednička prilika za deljenje radosti.
Shutterstock/dotshock
Ramazanski iftar
Jurić je naglasio i važnost uloge verskih službenika u izgradnji mostova među ljudima, posebno u područjima poput Šćipa, koja su nekada bila pogođena ratom.
- Ovo je prilika da pokažemo da možemo i treba da živimo zajedno, da lečimo rane prošlosti. Istinska vera podrazumeva bratstvo među ljudima, bez obzira na verske razlike - rekao je on.
Amel Imamović, predsednik Udruženja građana „Klub Šćipljaka“ i bivši predsednik mesne zajednice, zahvalio je Juriću na ovom gestu, ističući njegovu simboličku važnost.
- Za nas ovo nije samo još jedan iftar, već snažna poruka zajedništva. Posebno što dolazi od pripadnika druge verske zajednice. To nije formalno – oseća se iskrenost i dobra namera - dodaje on.
Imamović je dodao da se seća priča svog oca o tome kako su katolici u ovom kraju uvek iskazivali poštovanje prema muslimanima tokom ramazana.
- Otac mi je pričao da su se katolici sklanjali kada bi jeli, pili ili pušili tokom ramazana, da ne bi ometali post muslimana. To poštovanje postoji i danas – i to je ono što nas povezuje.
Shutterstock/dotshock
Ramazanski iftar
Iftar je završen simboličnom zajedničkom molitvom, a prisutni su obradovani poklonima – proizvodima od organskog brašna iz porodičnog mlina porodice Jurić.
U vremenu kada se Bosna i Hercegovina ponovo suočava sa ozbiljnim društvenim i političkim izazovima, ovaj zajednički iftar u selu Šćipe podseća na važnost međusobnog poštovanja i zajedništva. To je, kako je poručeno, jasna poruka da dobri komšijski odnosi, solidarnost, međureligijska tolerancija i poštovanje nisu samo deo tradicije, već ključni elementi identiteta ove zemlje.
Tokom Ramazana, muslimani ustaju pre zore da pojedu prvi obrok, koji treba da ih drži do zalaska sunca. Taj obrok je obično bogat proteinima i sadrži puno tečnosti.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Posle poruka bivšeg reisu-l-uleme i ideje o takozvanoj „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski bez uvijanja govori o manipulacijama, prećutanim stratištima i opasnom prekrajanju istorije.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.