SLIČNOSTI I RAZLIKE PROSLAVE VASKRSA KOD PRAVOSLAVACA I KATOLIKA: Etnolog kaže da su tri stvari ključne
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Vaskrsenje Isusa Hrista temelj je hrišćanske vere, a ovaj dan tradicionalno se proslavlja u krugu porodice, uz bogatu trpezu i poštovanje vekovnih običaja.
Danas pravoslavni vernici širom sveta obeležavaju Vaskrs, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću i predstavlja jedan od dva najznačajnija dana u hrišćanskom kalendaru (drugi je rođenje Isusa Hristosa koga proslavljamo 7. januara - Božić).
Vaskrsenje Isusa Hrista temelj je hrišćanske vere, a ovaj dan tradicionalno se proslavlja u krugu porodice, uz bogatu trpezu i poštovanje vekovnih običaja.
Ipak, iz godine u godinu među vernicima se javlja ista dilema - da li je pravilno reći da je Isus Hristos "vaskrsao" ili "uskrsao", kao i kako pravilno izgovoriti i uzvratiti na najpoznatiji hrišćanski pozdrav.
Odgovor na ovu nedoumicu dao je sveštenik Vladimir Pekić, koji ističe da je u duhu srpskog jezika pravilnije koristiti izraz "Vaskrs".
Prema njegovim rečima, u srpskom jeziku i pravoslavnoj tradiciji ustaljen je izraz "Vaskrsenje Hristovo", pa se i sam praznik naziva Vaskrs, a ne Uskrs, koji je češći u drugim jezičkim i verskim tradicijama.
Posebno mesto u obeležavanju ovog praznika zauzima i hrišćanski pozdrav koji vernici razmenjuju od dana Vaskrsa pa narednih 40 dana.
- Najpravilnije je i u duhu srpskog jezika je reći Vaskrs. Mi govorimo danas o Vaskrsenju Hristovom. Kada se pozdravljamo, od Vaskrsa pa narednih 40 dana, koliko slavimo Vaskrsenje Hristovo, pozdravljamo se tim najradosnijim hrišćanskim pozdravom "Hristos Vaskrse", a odgovaramo "Vaistinu Vaskrse". To "vaistinu" je isto jedna vrsta arhaizma, ali je lep i trebalo bi ga čuvati i mi ga čuvamo - objasnio je otac Vladimir.
Napominjemo i da prema današnjem Rečniku Matice srpske, najpravilnije bi bilo reći: "Hristos vaskrse"!
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi. Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković. Najpouzdanije svedočanstvo o životu Marije Magdaline daje nam Sveto Jevanđelje, pogotovo što sva četvorica jevanđelista obraćaju pažnju na nju. Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.
SLIČNOSTI I RAZLIKE PROSLAVE VASKRSA KOD PRAVOSLAVACA I KATOLIKA: Etnolog kaže da su tri stvari ključne
ŠTA JE TRADICIJA, A ŠTA POMODARSTVO U PROSLAVI VASKRSA! Sveštenik otkrio šta je najbitnije uraditi na današnji praznik
NJOJ SE ISUS PRVOJ JAVIO KAD JE VASKRSAO! Ko je bila Marija Magdalena - BLUDNICA ILI SVETICA!
NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Kontakt sa demonima može dovesti do uništenja nečije ličnosti i života, kako sopstvenog, tako i života bližnjih, upozorava mitropolit Antonije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.