SLIČNOSTI I RAZLIKE PROSLAVE VASKRSA KOD PRAVOSLAVACA I KATOLIKA: Etnolog kaže da su tri stvari ključne
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Vaskrsenje Isusa Hrista temelj je hrišćanske vere, a ovaj dan tradicionalno se proslavlja u krugu porodice, uz bogatu trpezu i poštovanje vekovnih običaja.
Danas pravoslavni vernici širom sveta obeležavaju Vaskrs, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću i predstavlja jedan od dva najznačajnija dana u hrišćanskom kalendaru (drugi je rođenje Isusa Hristosa koga proslavljamo 7. januara - Božić).
Vaskrsenje Isusa Hrista temelj je hrišćanske vere, a ovaj dan tradicionalno se proslavlja u krugu porodice, uz bogatu trpezu i poštovanje vekovnih običaja.
Ipak, iz godine u godinu među vernicima se javlja ista dilema - da li je pravilno reći da je Isus Hristos "vaskrsao" ili "uskrsao", kao i kako pravilno izgovoriti i uzvratiti na najpoznatiji hrišćanski pozdrav.
Odgovor na ovu nedoumicu dao je sveštenik Vladimir Pekić, koji ističe da je u duhu srpskog jezika pravilnije koristiti izraz "Vaskrs".
Prema njegovim rečima, u srpskom jeziku i pravoslavnoj tradiciji ustaljen je izraz "Vaskrsenje Hristovo", pa se i sam praznik naziva Vaskrs, a ne Uskrs, koji je češći u drugim jezičkim i verskim tradicijama.
Posebno mesto u obeležavanju ovog praznika zauzima i hrišćanski pozdrav koji vernici razmenjuju od dana Vaskrsa pa narednih 40 dana.
- Najpravilnije je i u duhu srpskog jezika je reći Vaskrs. Mi govorimo danas o Vaskrsenju Hristovom. Kada se pozdravljamo, od Vaskrsa pa narednih 40 dana, koliko slavimo Vaskrsenje Hristovo, pozdravljamo se tim najradosnijim hrišćanskim pozdravom "Hristos Vaskrse", a odgovaramo "Vaistinu Vaskrse". To "vaistinu" je isto jedna vrsta arhaizma, ali je lep i trebalo bi ga čuvati i mi ga čuvamo - objasnio je otac Vladimir.
Napominjemo i da prema današnjem Rečniku Matice srpske, najpravilnije bi bilo reći: "Hristos vaskrse"!
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi. Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković. Najpouzdanije svedočanstvo o životu Marije Magdaline daje nam Sveto Jevanđelje, pogotovo što sva četvorica jevanđelista obraćaju pažnju na nju. Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote. Budi deo Religija.rs zajednice.
SLIČNOSTI I RAZLIKE PROSLAVE VASKRSA KOD PRAVOSLAVACA I KATOLIKA: Etnolog kaže da su tri stvari ključne
ŠTA JE TRADICIJA, A ŠTA POMODARSTVO U PROSLAVI VASKRSA! Sveštenik otkrio šta je najbitnije uraditi na današnji praznik
NJOJ SE ISUS PRVOJ JAVIO KAD JE VASKRSAO! Ko je bila Marija Magdalena - BLUDNICA ILI SVETICA!
NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.