ZAŠTO SRBI PETROVDAN NAZIVAJU PO SVETOM PETRU, A NE PO PAVLU: Misterija naziva praznika dvojice apostola
Iako pravoslavna crkva 12. jula proslavlja i Svetog Petra i Svetog Pavla, u narodu je ovaj praznik poznatiji kao Petrovdan. Zašto je to tako?
Otac Dušan mu je odgovorio da je tačno da je učinio greh, ali da nije trebalo sam sebi da određuje epitimiju.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Petrovdan, praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu, koji se ubraja među 15 najvećih pravoslavnih praznika.
Ovaj dan dolazi na kraju Petrovdanskog posta, kada se veliki broj vernika ispoveda i pričešćuje, nastojeći da praznik dočeka u molitvi i duhovnoj čistoti.
Međutim, jedan vernik pre nekoliko godina obratio se svešteniku, ocu Dušanu, nakon što je upravo na Petrovdan učinio ono što je smatrao teškim grehom.
Kako je napisao, uredno je postio Apostolski, odnosno Petrovski post, ujutru je prisustvovao Svetoj liturgiji i pričestio se, ali je istog dana imao intimni odnos sa suprugom. Svestan da je to učinio na veliki praznik i crveno slovo, smatrao je da je sagrešio.
Pošto zbog velike udaljenosti nije mogao odmah da ode kod svog duhovnika, kojem inače odlazi na ispovest četiri-pet puta godišnje, a koji o ovakvim pitanjima nije želeo da razgovara telefonom, odlučio je da sam sebi odredi epitimiju.
Odredio je da u sredu jede samo hleb i vodu, u četvrtak posti na ulju, u petak potpuno uzdržava od hrane i vode tokom 24 časa, a da u nedelju na liturgiji ne pristupi Svetom pričešću. Zatražio je savet da li je pravilno postupio i kakva bi epitimija trebalo da bude za ovakav greh.
Otac Dušan mu je odgovorio da je tačno da je učinio greh, ali da nije trebalo sam sebi da određuje epitimiju.
- Tačno je da si učinio greh. Međutim, kad bi imao poverenje u svog nadležnog sveštenika, koji te je pre pričešća na Petrovdan ispovedio i koji te je pričestio, otišao bi kod njega već sutradan, ispovedio se, iskreno se pokajao i on bi ti dao "pravni lek", posavetovao i odredio "meru kajanja", a ako treba i epitimiju - poručio je otac Dušan.
Objašnjavajući zašto vernik ne bi trebalo sam sebi da određuje duhovnu kaznu, sveštenik je napravio poređenje s čovekom koji sam uzima lekove bez pregleda lekara. Dodao je da dodatne postove, strogoću posta i vanredni režim uzdržavanja određuje duhovnik, a ne sam vernik.
Govoreći o epitimiji koju je čovek sebi odredio, otac Dušan je istakao:
- Epitimiju, koju si sam sebi naložio, sigurno ne bi propisao ni najstrožiji duhovnik. Jer, suhojedenije, hleb i voda, a pogotovo potpuno uzdržavanje od hrane ceo dan, za duži vremenski period predstavlja mučenje tela, što nije cilj posta.
Sveštenik je potom upozorio da vernik mora da vodi računa i o bračnom životu.
- Pazi da ne izazoveš krizu braka! I shvati, epitimija nije kazna, nije odmazda za učinjeni greh, već lek koji treba da predupredi sledeću opasnost, sledeći pad u greh.
Na kraju je savetovao da se čovek ne udaljava sam od Svetog pričešća, već da ode svom parohu, ispovedi se i postupi po njegovom blagoslovu.
- Nemoj sam sebe odlučivati od pričešća. Idi kod svog paroha, posavetuje se s njim, ispovedi se kod njega i on će ti reći da li, i kad, možeš da se pričestiš.
Iako pravoslavna crkva 12. jula proslavlja i Svetog Petra i Svetog Pavla, u narodu je ovaj praznik poznatiji kao Petrovdan. Zašto je to tako? Dok su vernici slavili praznik Svetih apostola Petra i pala, košarkaš Luka Vildoza kršten je pod svodovima najvećeg srpskog hrama – evo zbog čega je odlučio da promeni veru i kako je njegova odluka ganula Beograd. Pričešće u pravoslavlju nije običaj, niti formalnost, već susret sa živim Bogom. Dok jedni u njemu vide teret i još jednu obavezu posle Velikog posta, drugi u ovom periodu prepoznaju priliku da preispitaju navike, ojačaju volju i pronađu unutrašnju ravnotežu kroz jednostavne, ali snažne duhovne korake.

ZAŠTO SRBI PETROVDAN NAZIVAJU PO SVETOM PETRU, A NE PO PAVLU: Misterija naziva praznika dvojice apostola
ARGENTINSKI AS NA PETROVDAN POSTAO PRAVOSLAVAC: Luka Vildoza se krstio u Hramu Svetog Save pred venčanje sa Milicom Tasić (VIDEO)
ZAŠTO SE NIKAD NE BI TREBALO KRSTITI PRED SVETOM ČAŠOM! Otac Dušan o osnovnom pravilu prilikom pričešća, koje vernici masovno krše
PET RAZLOGA ZBOG KOJIH BI SVAKI VERNIK TREBALO DA POSTI PETROVSKI POST: Objašnjenje oca Jevgenija mnoge je iznenadilo
Ako bi tokom pričešća ljudi, čije su duše oskvrnjene nepokajanim gresima videli njihov duhovni izgled, bili bi užasnuti, istakao je sveštenik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Duhovnici stalno upozoravaju na opasnost nemarnog odnosa prema ispovesti i pričešću.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.
Pred Bogom ne moramo da prikrivamo svoje slabosti niti da tražimo savršene reči kojima bismo opisali ono što osećamo.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
U Kizboriju kod Melburna osvećen je hram koji su srpski vernici podigli 1994. godine.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.