Sveci koji su položili živote u ime Hrista postali su simboli nepokolebljive vere i hrabrosti u doba surovih progona. Njihova priča, ispunjena čudesima i verom, i danas inspiriše vernike da istraju na putu pravde i istine, uprkos svim iskušenjima.
Danas, kada Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici s poštovanjem i molitvom obeležavaju praznik posvećen Svetim mučenicima Fotiju, Anikiti i svima koji su s njima postradali, sećamo se veličine njihove vere, koja je bila toliko snažna da su pred njom ustuknule sve sile ovoga sveta. Ovi svetitelji, koji su živeli i stradali u vreme carovanja bezdušnog Dioklecijana, ostavili su nam primer nepokolebljive hrabrosti i potpunog predanja Hristu, Gospodu našem.
Sveti Anikita, jedan od gradonačelnika Nikomidije, otvoreno je pred carem ispovedio svoju veru u Hrista i ukorio idole kao gluvo i nemo kamenje nedostojno poštovanja. Njegova reč, iako se car Dioklecijan potrudio da je silom uguši, nije mogla biti zaustavljena, jer je Bog osnažio svoga slugu. Čak i kada mu jezik bi odsečen, Anikita je nastavio da govori, a poslanog lava Gospod ukroti. Taj prizor nije ostao neprimećen, pa se Fotije, srodnik Anikitin, pridružio u ispovedanju vere, osudivši carsku idolopokloničku zabludu.
SPC
Ikona Svetih mučenika Fotija i Anikita
Car, razjaren, naredi da Fotija pogube, ali Gospod pokaza još jedno znamenje – dželat podiže ruku da poseče sveca, no u istom trenutku sam sebe udari mačem i pade mrtav. Posle dugih muka, Anikita i Fotije bili su zatvoreni u tamnicu, gde su tri godine provodili u molitvi i trpljenju, sve do trenutka kada ih izvedoše i baciše u užarenu peć. Međutim, nisu sami stupili u oganj; mnogi drugi hrišćani, uključujući žene i decu, svesno su ih sledili, pevajući Bogu u trenucima svoga stradanja, zahvaljujući mu za dar mučeničke smrti.
Sveti mučenici Fotije i Anikita, sa svima onima koji su s njima postradali, ostaju u molitvama vernog naroda kao zaštitnici, prizivani pri svetim obredima jeleosvećenja i vodoosvećenja. Njihov primer, i danas, vekovima kasnije, osvetljava put pravoslavnim vernicima, koji s verom pristupaju Bogu, tražeći blagodat i milost.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Sveta Teodosija Tirska, koju Srpska pravoslavna crkva slavi 11. juna, svojim životom i čudesnim stradanjem pokazala je snagu vere koja ne zna za strah – i ostavila večni trag u duhovnom pamćenju hrišćanstva.
Rimski vojskovođa gotskog porekla, svojim mučeništvom i verom pomerio je granice ljudske izdržljivosti i postao simbol nepokolebljivosti u vremenu progona.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.