U srcu Kosova i Metohije, na svetom tlu Prizrena, festival Medimus 31. avgusta i 1. septembra deveti put donosi bogatstvo evropskog i srpskog muzičkog nasleđa, okupljajući izvođače i posetioce u duhovnoj harmoniji srednjovekovnih tonova.
U atrijumu drevne Crkve Svetog Spasa, koja već vekovima prkosi vremenu i istoriji, 31. avgusta i 1. septembra ponovo će se osetiti duh srednjovekovnog Prizrena kroz zvuke koji će ispuniti noćnu tišinu. Medimus, Međunarodni festival srednjovekovne muzike, po deveti put će okupiti ljubitelje umetnosti i muzike, donoseći blagoslov i snagu srpskom narodu u ovim teškim trenucima na Kosovu i Metohiji.
Printscreen/Youtube/ KTV Televizija - Zvanični kanal
Crkva Svetog Spasa u Prizrenu
Ovaj festival, koji nosi duh Dragana Prizrenca, jednog od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih muzičara, prava je riznica melodija koje su se nekada davno širile carskim Prizrenom, čuvajući od zaborava srpsku kulturnu baštinu. U subotu 31. avgusta, atrijum Crkve Svetog Spasa biće mesto gde će ansambli Medimus i Ruben Rosa oživeti prošlost kroz harmonije koje povezuju vekove. Veče će biti obasjano zvezdama i svećama, dok će muzika prenositi duh molitve i nade.
U nedelju, 1. septembra, festival će nastaviti svoje putovanje kroz vreme sa ansamblima Musica Profana i Camerata Mvsica Antiqva, koji će doneti svoj doprinos očuvanju i predstavljanju neprolaznih vrednosti evropskog i srpskog srednjovekovnog muzičkog nasleđa. Ovaj festival nije samo umetnički događaj – on je duhovna sveća koja svetli u noći, pružajući utehu i snagu onima koji čuvaju veru i kulturu u ovoj svetoj zemlji.
Printscreen/Youtube/TATIN SVET
Festival se tradicionalno održava u atrijumu Crkve Svetog Spasa u Prizrenu
Festival Medimus nije samo proslava muzike, već i dokaz da umetnost, kultura i vera mogu premostiti sve prepreke. On predstavlja simbol postojanosti i neuništivosti srpskog identiteta u Prizrenu, pokazujući svetu da se ovde, na ovom svetom tlu, neguje duhovnost koja prelazi granice prostora i vremena.
Pored bogatog muzičkog programa, Medimus ima i važnu misiju – promociju univerzalnih vrednosti koje kroz umetnost ujedinjuju ljude različitih kultura. Prizren, grad carstva i vere, kroz ovaj festival postaje mesto susreta civilizacija, gde se kroz muziku i umetnost iznova potvrđuje zajedništvo i ljubav.
Printscreen/Youtube/ KTV Televizija - Zvanični kanal
Crkva Svetog Spasa u Prizrenu
Kroz devet godina postojanja, Medimus je postao simbol kulturnog i duhovnog otpora, noseći srpski brend Prizrena širom sveta. Njegov značaj prepoznat je i u školskim udžbenicima, gde je uvršten kao primer festivala koji prevazilazi regionalne okvire, osvajajući srca ljubitelja muzike iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Nemačke, Švajcarske, Grčke, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Argentine, Litvanije i Brazila.
Dok se pripremamo za ovaj događaj, neka zvuci srednjovekovne muzike u Potkaljaji budu podsećanje na vekovnu mudrost i snagu koja u teškim vremenima daje utehu, čuvajući nas u veri i ljubavi.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
U besedi za 11. Ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da nijedan greh nije nepomirljiv – put ka unutrašnjem miru vodi kroz pokajanje, dobra dela i susret sa svetlošću Božjom.
U vreme Julijana Odstupnika, dva zavađena čoveka na ulici uzela su njega za sudiju. On dosudi pravdu pravome, zbog čega se ovaj drugi naljutio, pa je otišao kod cara i optužio Evsignija kao hrišćanina.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Dok se srpski narod na Kosmetu suočava s pritiscima i neizvesnošću, arhimandrit Mihailo šalje snažnu poruku mira i opreza i ističe da će slava biti obeležena molitvom i sabornim duhom, daleko od sukoba i podela.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
U drevnom hramu Bogorodice Ljeviške, uz molitve, suze i pesmu, obeležen je završetak školovanja desete generacije obnovljene prizrenske Bogoslovije — simbola postojanosti, vere i nade u srcu Metohije.
Uz miris tamjana, liturgijsko pojanje bogoslova i svečanu litiju, proslavljena je slava jedne od najsvetijih svetinja Prizrena, podsetivši vernike na snagu zaveta koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda na Kosmetu.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
U besedi za 11. Ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da nijedan greh nije nepomirljiv – put ka unutrašnjem miru vodi kroz pokajanje, dobra dela i susret sa svetlošću Božjom.
Sve što svakodnevno doživljavamo – iskušenja, praznična oblačenja i masovna zabava – u svetlu vere otkriva borbu anđela i demona koja oblikuje sudbinu svakog čoveka.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.