Životni podvig, odricanje i smirenje ovog svetitelja, koji se zamonašio zajedno sa svojom braćom, vekovima inspirišu vernike, a njegov primer i danas poziva verne na put spasenja.
Život Prepodobnog Pimena Velikog, ispunjen molitvom, postom i potpunim odricanjem, predstavlja uzor svima koji teže duhovnom miru i spasenju, pokazujući kako se kroz smirenje i predanost Bogu može dosegnuti svetost i večni život. Srpska pravoslavna crkva 9. septembra molitveno praznuje spomen na Prepodobnog Pimena Velikog, jednog od najuglednijih podvižnika Misira, čije ime kroz vekove svetli kao primer duhovnog uzrastanja i potpune predanosti Bogu.
Još kao dečak, Pimen je tragao za duhovnim znanjem, posećujući znamenite starce kako bi od njih prikupljao dragoceno iskustvo. Njegova revnost bila je prepoznata još u mladosti, kada ga je starac Pavle, po molbi dečakovoj, odveo Svetom Pajsiju. Tom prilikom, Sveti Pajsije je prorekao Pimenovu buduću svetost, rekavši: „Ovo će dete spasti mnoge, s njim je ruka Božja.“ I tako je bilo – Pimen je neustrašivo kročio putem monaštva, sa sobom povukavši i dvojicu braće.
Facebook/Духовне Поуке Светих Отаца наших
Ikona Prepodobnog Pimena Velikog
Posebna snaga njegovog duhovnog života ogleda se u odnosu prema majci, koja ih je jednom prilikom posetila u manastiru. Iako je srce majke žudelo da vidi svoje sinove, Pimen je kroz vrata upita: „Da li više želiš da nas vidiš ovde ili onamo u večnosti?“ Njena mudra i pobožna duša odgovorila je s radošću: „Kad ću vas sigurno videti tamo, to ne želim da vas ovde vidim.“ Ova scena pokazuje koliko je Pimen živeo sa mislima upravljenim ka Carstvu nebeskom, a njegova majka je s verom prihvatila taj put.
Manastirski tipik bio je izuzetno strog: noći su bile podeljene između rada, molitve i kratkog sna. U manastirskom životu, hrana nije bila luksuz, već sredstvo za održanje tela – obrok se sastojao od skromnih zeleni, a niko nikada nije izražavao nezadovoljstvo.
„Mi smo jeli to što nam se predlagalo; niko nikad nije rekao: daj meni nešto drugo; ili: ja to neću,“ govorio je Pimen, naglašavajući mir i bezmolvije u kojem su živeli.
Prepodobni Pimen predstavlja uzor svima koji teže unutrašnjem miru i spasenju kroz smirenje, post i molitvu. Njegov život bio je svedočanstvo o tome kako se kroz stalni rad na sebi, kroz poslušanje i potpunu predanost Bogu, može dostići blaženstvo večnog života. Podvizavajući se u 5. veku, Pimen se upokojio u dubokoj starosti, mirno i spokojno, ostavivši za sobom svetli primer svetiteljskog života.
U besedi za petak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega čovekov unutrašnji rast zavisi od onoga čime ispunjava svoje srce i kakvu ulogu u tome ima Hristos.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Avtonoma po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Prepodobna Eufrosina Aleksandrijska i Prepodobni Sergije Radonješki. Katolička crkva obeležava Svetog Kleofasa, dok Jevreji večeras dočekuju Sukot, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Veliki srpski duhovnik 20. veka govorio je o trenucima kada čovek više ne razume zašto mu se teškoće događaju i kako upravo tada može da sačuva poverenje u Gospoda.
Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
Prepodobni Porfirije Kavsokalivit kanonizovan 2013. godine, ceo svoj ovozemaljski život posvetio je molitvi, skromnosti i čudesnim iscelenjima, a njegova duhovna mudrost i danas inspiriše vernike širom pravoslavnog sveta.
Srpska pravoslavna crkva se 5. septembra seća života i mučeništva episkopa Lionskog, koji je svojom borbom protiv gnosticizma i nepokolebljivom verom ostavio neizbrisiv pečat u istoriji hrišćanstva.
Četvrtog ponedeljka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi podseća zašto u današnjem svetu put do Carstva nebeskog postaje sve teži jer su telesne utehe i uživanja na prvom mestu, te naglašava važnost duhovnog podviga i odricanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Avtonoma po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Prepodobna Eufrosina Aleksandrijska i Prepodobni Sergije Radonješki. Katolička crkva obeležava Svetog Kleofasa, dok Jevreji večeras dočekuju Sukot, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku po starom kalendaru, dok se po novom praznuju Sveta prvomučenica Tekla i Sveti Siluan Atonski. Katolička crkva obeležava Gospu od Otkupljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.