Srpska pravoslavna crkva se 5. septembra seća života i mučeništva episkopa Lionskog, koji je svojom borbom protiv gnosticizma i nepokolebljivom verom ostavio neizbrisiv pečat u istoriji hrišćanstva.
Sveti sveštenomučenik Irinej, episkop lionski, živeo je i podvizavao se u 2. veku, postavši jedan od najznačajnijih otaca i učitelja Hristove vere. Sveti Irinej bio je svetionik pravoslavlja u vremenu kada je Crkva bila izložena mnogim opasnostima i iskušenjima. Njegova borba protiv gnosticizma, jedne od najopasnijih jeresi tog doba, svedoči o njegovoj nepokolebljivoj veri i posvećenosti istini Hristovog učenja.
Kao što je Sveti Atanasije Veliki u 4. veku stajao neustrašivo protiv arijanizma, tako je i Sveti Irinej u svom vremenu bio bedem pravoslavlja protiv lažnih učenja koja su pretila da zalutaju mnoge duše. Njegov trud i predanost doneli su plodove, jer je mnoge neznabošce izveo iz tame idolopoklonstva i vratio ih na put spasenja. Njegova reč bila je poput oštrice duhovnog mača koji seče zablude i laži, vodeći verne na put svetlosti i istine.
SPC
Ikona Svetog sveštenomučenika Irinej
Međutim, kao i mnogi pre njega, i Sveti Irinej je na kraju podneo mučeničku smrt za ime Hristovo. U vreme cara Sevira, njegov život je okončan nasiljem, ali ne i njegova misija. Odrubljena glava svetitelja postala je svedočanstvo njegove nepokolebljive vere i ljubavi prema Hristu, a njegov duh i danas živi među vernicima.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Irineja ne samo kao svetitelja i mučenika, već kao nepobedivog zaštitnika istine. Njegovo ime podseća nas na važnost čuvanja vere čistom i nepovređenom, baš kao što je on to činio u svom vremenu.
Njegov primer nas uči da, bez obzira na iskušenja koja nam se nađu na putu, moramo uvek ostati verni Hristu i njegovoj crkvi, jer samo kroz veru možemo zadobiti Carstvo nebesko.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Rimski vojskovođa gotskog porekla, svojim mučeništvom i verom pomerio je granice ljudske izdržljivosti i postao simbol nepokolebljivosti u vremenu progona.
Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Ova svetica ustrajala je u svojoj veri čak i kada je bila suočena sa nehumanim mučenjima i smrću. Njena odanost Isusu, kroz neverovatne kušnje, inspiriše i danas, a njena hrabrost postavlja pitanje o našoj snazi da se odupremo iskušenjima.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Sve što je pred ikonama nije otpad, već deo svetinje. Jedan od najpoznatijih duhovnika sa Svete gore otkriva kako da sačuvate blagodat i svetinju u svom domu.