Srpska pravoslavna crkva se 5. septembra seća života i mučeništva episkopa Lionskog, koji je svojom borbom protiv gnosticizma i nepokolebljivom verom ostavio neizbrisiv pečat u istoriji hrišćanstva.
Sveti sveštenomučenik Irinej, episkop lionski, živeo je i podvizavao se u 2. veku, postavši jedan od najznačajnijih otaca i učitelja Hristove vere. Sveti Irinej bio je svetionik pravoslavlja u vremenu kada je Crkva bila izložena mnogim opasnostima i iskušenjima. Njegova borba protiv gnosticizma, jedne od najopasnijih jeresi tog doba, svedoči o njegovoj nepokolebljivoj veri i posvećenosti istini Hristovog učenja.
Kao što je Sveti Atanasije Veliki u 4. veku stajao neustrašivo protiv arijanizma, tako je i Sveti Irinej u svom vremenu bio bedem pravoslavlja protiv lažnih učenja koja su pretila da zalutaju mnoge duše. Njegov trud i predanost doneli su plodove, jer je mnoge neznabošce izveo iz tame idolopoklonstva i vratio ih na put spasenja. Njegova reč bila je poput oštrice duhovnog mača koji seče zablude i laži, vodeći verne na put svetlosti i istine.
SPC
Ikona Svetog sveštenomučenika Irinej
Međutim, kao i mnogi pre njega, i Sveti Irinej je na kraju podneo mučeničku smrt za ime Hristovo. U vreme cara Sevira, njegov život je okončan nasiljem, ali ne i njegova misija. Odrubljena glava svetitelja postala je svedočanstvo njegove nepokolebljive vere i ljubavi prema Hristu, a njegov duh i danas živi među vernicima.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Irineja ne samo kao svetitelja i mučenika, već kao nepobedivog zaštitnika istine. Njegovo ime podseća nas na važnost čuvanja vere čistom i nepovređenom, baš kao što je on to činio u svom vremenu.
Njegov primer nas uči da, bez obzira na iskušenja koja nam se nađu na putu, moramo uvek ostati verni Hristu i njegovoj crkvi, jer samo kroz veru možemo zadobiti Carstvo nebesko.
U besedi za četvrtak 16. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je pretvaranje vode u vino osnova Hristovih čudesa i kakvu poruku nosi čoveku čija su vera, nada i unutrašnja snaga oslabile.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vavilu po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Vera, Nada i Ljubav i majka im Sofija. Katolička crkva obeležava Rane Svetog Franje, dok Jevreji danas obeležavaju šesti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Sveta Teodosija Tirska, koju Srpska pravoslavna crkva slavi 11. juna, svojim životom i čudesnim stradanjem pokazala je snagu vere koja ne zna za strah – i ostavila večni trag u duhovnom pamćenju hrišćanstva.
Rimski vojskovođa gotskog porekla, svojim mučeništvom i verom pomerio je granice ljudske izdržljivosti i postao simbol nepokolebljivosti u vremenu progona.
Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vavilu po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Vera, Nada i Ljubav i majka im Sofija. Katolička crkva obeležava Rane Svetog Franje, dok Jevreji danas obeležavaju šesti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Antima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveta velikomučenica Efimija. Katolička crkva obeležava Svete Kornelija, papu, i Kiprijana, episkopa i mučenika, dok Jevreji danas obeležavaju peti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Protojerej Andrej Jefanov objašnjava zašto monaški postrig nije obična životna odluka i upozorava šta bi značilo napustiti put koji je čovek dobrovoljno izabrao.