DECA ĆE VAS OVAKO SIGURNO POSLUŠATI! Mudri savet oca Jeliseja donosi mir u kuću
Mi smo razmna bića, dogovorom sve možete i ljubavlju da rešite, rekao je iguman manastira Nimnik, otac Jelisej.
Ova svetica ustrajala je u svojoj veri čak i kada je bila suočena sa nehumanim mučenjima i smrću. Njena odanost Isusu, kroz neverovatne kušnje, inspiriše i danas, a njena hrabrost postavlja pitanje o našoj snazi da se odupremo iskušenjima.
Srpska pravoslavna crkva 3. januara slavi Svetu mučenicu Julijanu i šest stotina trideset mučenika koji su postradali zajedno s njom, pružajući svetu veličanstveni primer hrabrosti, vere i odanosti Hristu. Ova slavna devica i mučenica rođena je u Nikomidiji, od roditelja koji nisu verovali u Hrista. Ipak, čuvši jevanđelsku propoved, srce joj je bilo obasjano svetlom istine i odmah se okrenula Hristu, odlučujući da život vodi po Njegovim zapovestima.
Njena priča je priča o ljubavi i odanosti, ali i o iskušenju i velikim žrtvama. Julijana je bila obećana za ženu mladom senatoru Elevsiju, koji je imao visoke političke ambicije. Julijana, znajući da veruje u Hrista i da je vera najvažnija, postavila mu je uslov: da postane eparh Nikomidije kako bi je mogao oženiti. Elevsije, svestan da je to nemoguće, nije mogao da odoli ambiciji, pa je, zahvaljujući laskanjima i podmićivanju, došao do željenog zvanja.
Međutim, Julijana nije imala nameru da postane njegova žena dok on ne prihvati Hristovu veru, govoreći mu: "Šta nam vredi biti telesno ujedinjeni, a duhom razdvojeni?" Njene reči su probudile gnev Elevsija, a ujedno izazvale ogorčenje njenog oca, koji ju je izrugao, pa čak i zlostavljao, pre nego što ju je predao eparhu na mučenje.

Iako je bila brutalno pretučena, Julijana je, zahvaljujući Božijoj milosti, izlečena u tamnici i pred eparhom se pojavila potpuno zdrava. Ipak, mučenje nije prestajalo. Eparh je naredio da je bace u užarenu peć, ali Bog je učinio čudo — vatra je nije povredila. Ovo čudo obratilo je mnoge, te su u Hrista poverovali i postali hrišćani: pet stotina muških i sto trideset ženskih duša.
Kada je zli sudija osudio Julijanu na smrt, ona je hrabro kročila na gubilište. Pomolila se Bogu, položila svoju glavu na panj i s velikim smirenjem i ljubavlju prema Hristu podnela mučeničku smrt, koja je osigurala njen ulazak u večnu svetlost Božijeg carstva 304. godine.
Tako je svetla mučenica Julijana svojim stradanjem i verom obasjala mnoge, pokazujući da nijedna prepreka, nijedno mučenje nije preteža u odnosu na ljubav prema Hristu. A kazna za Elevsija, koji je, naposletku, platio za svoje grehe — njegova lađa se razbila, a on je stradao na ostrvu, rastrgan od pasa — bio je dokaz da je Božija pravda neizbežna.
Danas, sećajući se svetih mučenika, prizivamo njihovu borbu za veru, koja nas poziva da ne zaboravimo na istinsku ljubav prema Bogu, koji je jedini izvor večnog života. Sveti Julijana i svi mučenici koji su postradali sa njom zaslužuju naše poštovanje i molitve, jer su nas naučili da ni smrt, ni patnja, ni izdaja ne mogu da nas odvoje od ljubavi prema Hristu.
Mi smo razmna bića, dogovorom sve možete i ljubavlju da rešite, rekao je iguman manastira Nimnik, otac Jelisej.
Ovaj zvuk nije samo poziv na molitvu, već nosi duboku duhovnu poruku, povezanu sa istorijom, tradicijom i verom. To je simbol nade i Božje milosti, koji je prešao put od drevnih truba do modernih zvonika.
Molitva je za dušu nasušna potreba, isto kao što je vazduh nasušna potreba za naša pluća. I kao što bez vazduha telo ne može da živi, tako ni duša ne može bez molitve.
Beli drveni krst na vrhu brda iznad univerziteta Pepperdajn u Malibuu ostao je netaknut, dok je vatra uništila hiljade hektara zemlje.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Rimski vojskovođa gotskog porekla, svojim mučeništvom i verom pomerio je granice ljudske izdržljivosti i postao simbol nepokolebljivosti u vremenu progona.
Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Jedan od najvećih svetitelja, nosio je nepokolebljivu odanost Hristu, kao i duhovnu snagu, istinske poruke vere, ljubavi i smirenosti koje vekovima žive među vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Živeo je oko devet vekova pre Hrista i ostao upamćen po čistoti života, revnosti prema Bogu i mnogobrojnim čudesima koja je činio silom Božjom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Akvilinu po starom i Prepodobnog Davida Solunskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Jovana i Pavla, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.