TAJNA CRKVENOG MASTILA: Kojom bojom se potpisuje srpski patrijarh, a kojom ostali velikodostojnici i zašto
Ovo pravilo je uspostavljeno još u vreme Vizantije.
Spomen u ime velikog čuda.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 13. septembra obeležavaju praznik Polaganje pojasa Presvete Bogorodice, posvećen jednoj od najvažnijih hrišćanskih relikvija – pojasu koji je, prema predanju, pripadao Bogorodici Mariji.
Po uspeniju, prema predanju, Sveta Bogorodica je dala svoj pojas apostolu Tomi. Taj pojas docnije je prenet u Carigrad iz episkopije Zile i čuvan u zapečaćenom kovčegu u Bogorodičinoj crkvi Vlaherni, zadužbini carice Pulherije.
Ovaj kovčeg nikad se nije otvarao. Tek za vreme cara Lava Mudroga (886-912), carica Zoja, njegova supruga, duševno je obolela i prema tajanstvenom viđenju, požela je da se na nju stavi pojas Presvete Bogorodice.
Car je umolio patrijarha, kovčeg su otvorili, pojas izneli i stavila na bolesnu caricu. Carica odmah ozdravi.
U spomen toga čuda ustanovio se ovaj praznik. Jedan deo toga pojasa nalazi se u Gruziji u Zugdidu.
Naime, ćerka cara Romana iscelila se 942. godine pomoću toga pojasa, pa docnije, kada je otac udao za cara Abuhaza Gruzijskog, ona je ponela jedan deo toga pojasa sa sobom. Po zapovesti ruskog cara Aleksandra I sagrađena je naročita crkva u Mingreliji u Zugdidu, gde se čuva taj deo čudotvorne odeće Presvete Bogorodice.
Tropar - Polaganje pojasa Presvete Bogorodice
(glas 8): Vladičice prisnodjevo, pokrove ljudi, rizu i pojas prečistoga tvoga tela, kao silan omotač si darovala gradu tvome. I po besemenom rođenju tvome ostala si djeva: Od tebe se i priroda i vreme obnavljaju. Zato te molimo, da mir gradu tvome daruješ, i dušama našim veliku milost.
Tina Pulu, sopran Atinske opere, opisala je kako joj je poklonjenje pred Časnim Pojasom Presvete Bogorodice donelo mir, snagu i iznenadno isceljenje, pretvorivši njen život u živu priču o veri i nadi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
I pored teških pretnji i mučenja, nije želeo da se odrekne Hrista, zbog čega je surovo prebijen i bačen u tamnicu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Nikifora po starom i Svetog proroka Amosa po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vida, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njegovo vreme na čelu Crkve obeležile su velike političke i verske borbe.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Danas donosimo recept za posni manastirski krompir, molitvu Svetom arhanđelu Gavrilu i kratku, ali duboku pouku Svetog Jefrema Sirina.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.