BIO JE SAVETNIK I NASTAVNIK NAJUČENIJIH LJUDI SVOGA VREMENA: Sutra slavimo Prepodobnog Antonija Velikog!
Skončao je u sto petoj godini života, ostavivši iza sebe čitavu vojsku učenika.
Spomen u ime velikog čuda.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 13. septembra obeležavaju praznik Polaganje pojasa Presvete Bogorodice, posvećen jednoj od najvažnijih hrišćanskih relikvija – pojasu koji je, prema predanju, pripadao Bogorodici Mariji.
Po uspeniju, prema predanju, Sveta Bogorodica je dala svoj pojas apostolu Tomi. Taj pojas docnije je prenet u Carigrad iz episkopije Zile i čuvan u zapečaćenom kovčegu u Bogorodičinoj crkvi Vlaherni, zadužbini carice Pulherije.
Ovaj kovčeg nikad se nije otvarao. Tek za vreme cara Lava Mudroga (886-912), carica Zoja, njegova supruga, duševno je obolela i prema tajanstvenom viđenju, požela je da se na nju stavi pojas Presvete Bogorodice.
Car je umolio patrijarha, kovčeg su otvorili, pojas izneli i stavila na bolesnu caricu. Carica odmah ozdravi.
U spomen toga čuda ustanovio se ovaj praznik. Jedan deo toga pojasa nalazi se u Gruziji u Zugdidu.
Naime, ćerka cara Romana iscelila se 942. godine pomoću toga pojasa, pa docnije, kada je otac udao za cara Abuhaza Gruzijskog, ona je ponela jedan deo toga pojasa sa sobom. Po zapovesti ruskog cara Aleksandra I sagrađena je naročita crkva u Mingreliji u Zugdidu, gde se čuva taj deo čudotvorne odeće Presvete Bogorodice.
Tropar - Polaganje pojasa Presvete Bogorodice
(glas 8): Vladičice prisnodjevo, pokrove ljudi, rizu i pojas prečistoga tvoga tela, kao silan omotač si darovala gradu tvome. I po besemenom rođenju tvome ostala si djeva: Od tebe se i priroda i vreme obnavljaju. Zato te molimo, da mir gradu tvome daruješ, i dušama našim veliku milost.
Tina Pulu, sopran Atinske opere, opisala je kako joj je poklonjenje pred Časnim Pojasom Presvete Bogorodice donelo mir, snagu i iznenadno isceljenje, pretvorivši njen život u živu priču o veri i nadi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Malo je onih koji znaju kako su lanci iz jerusalimske i rimske tamnice postali jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija i zašto se upravo u njima prepoznaje poruka da prava sloboda ne zavisi od zidova ni od ključeva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Časne verige Svetog apostola Petra po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svetog Valerija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Patrijarh jerusalimski, Sveti Juvenal, dao je te verige na dar carici Evdoksiji, prognanoj ženi cara Teodosija Mlađeg.
Pravoslavni vernici danas slave Prepodobnog Pavla Tivejskog po starom kalendaru i Prepodobnog Jefrema Sirina po novom. Katolici obeležavaju Svetog Tome Akvinskog, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
U besedi za četvrtak sedmice mitara i fariseja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se iza spoljne moći često krije unutrašnja praznina, a iza spoljne nemoći snaga koja ne zavisi ni od okolnosti ni od položaja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Časne verige Svetog apostola Petra po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svetog Valerija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Dok jurimo prečice, planove i "sigurne kombinacije", zaboravljamo ono što ne može da se zameni nijednim trikom: rumunski podvižnik objašnjava zašto se pred Bogom ne pregovara - i kako se stvarno prolazi kroz nevolje.