HEROJI VERE U OPASNO VREME: Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Prepodobne Isakije, Dalmata i Fausta!
Dalmat je zajedno sa sinom jedincem Faustom, otišao u manastir kod starca Isakija.
Dalmat je zajedno sa sinom jedincem Faustom, otišao u manastir kod starca Isakija.
Mnoga iscelenja bolesnika dogodila su se toga dana od moštiju Svetog Stefana.
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
Preminuo je rano, imao je svega 33 godine kada se upokojio.
Bili su iz reda 70 apostola.
Kao mladić ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje.
Sva četvorica su bila iz reda sedam đakona i iz sedamdeset apostola.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Preobraženje Gospodnje je događaj opisan u Jevanđeljima Novog zaveta tokom kojeg je Hrist postao kao svetlost.
U vreme Julijana Odstupnika, dva zavađena čoveka na ulici uzela su njega za sudiju. On dosudi pravdu pravome, zbog čega se ovaj drugi naljutio, pa je otišao kod cara i optužio Evsignija kao hrišćanina.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Sudeći po oštrini obraćanja igumanije Manastira Šudikova, ovakvi ispadi mladih ljudi nisu retki.
Posle povlačenja specijalnih jedinica kosovske policije, lokalni predstavnici zatekli devastirane kancelarije i oskrnavljene ikone, što je među Srbima protumačeno kao još jedna otvorena poruka pritiska i zastrašivanja.
Tradicionalni obred sklapanja braka i raskošna svečanost spojili su sinagogu i industrijski dok, dok je svaki detalj organizovan do savršenstva.