CRKVENI KALENDAR ZA MART 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska po starom kalendaru i Svetog apostola Aristovula po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetih Hilarija i Tacijana, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 16. mart 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar – SPC: 3. mart 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 16. mart 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 27. adar II 5786
Islam (hidžretski kalendar): 27. ramazan 1447 AH
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar – uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu – danas obeležavaju:
• Sveti mučenici Evtropija, Kleonik i Vasilisk
• Svetu Piamuku Misirku
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 16. mart, ponedeljak 4. sedmice Velikog posta, posti se na vodi.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Carigradsku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Svetog apostola Aristovula
• Svetog mučenika Savina
• Sveštenomučenike Trofina i Tala
Vernici Rimokatoličke crkve 16. marta 2026. obeležavaju spomendan Svetih mučenika Hilarija i Tacijana. Imendan slave: Hilari, Hilarija, Hilario, Smiljan.
Prema jevrejskom kalendaru, 16. mart 2026. odgovara 27. adaru II 5786. Na ovaj dan nema velikih jevrejskih praznika; Jevreji se posvećuju redovnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 16. mart 2026. odgovara 27. danu ramazana 1447 AH. U muslimanskom svetu nema univerzalno priznatog velikog praznika; muslimani nastavljaju ramazanski post, obavljaju dnevne molitve (salat) i posvećuju se učenju Kurana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Oni su bili drugovi Svetog Teodora Tirona.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Atinogena po starom kalendaru i Svetog mučenika Kalinika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Marte, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete mučenike Kirika i Julitu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti apostoli Prohor, Nikanor, Timon i Parmena. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Viktora I, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Akilu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik i iscelitelj Pantelejmon. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Klimenta Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Zbog toga što nije želela da se odrekne vere u Hrista, Svete Marine odrekao se i rođeni otac.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Šta donosi zakon koji uvodi nove mehanizme upravljanja kulturnim dobrima i zašto su u fokusu Atos, njegovi drevni manastiri, rukopisi i neprocenjive riznice.
Zbog toga što nije želela da se odrekne vere u Hrista, Svete Marine odrekao se i rođeni otac.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.