Potomci iz Hercegovine, rasuti po raznim državama, udružili su snage i izgradili crkvu Svetog Georgija, koju je vladika Dimitrije osveštao i sabranima poslao snažnu poruku o ljubavi i čistom srcu.
U našem narodu od pamtiveka živi mudra izreka: „Složna braća kuću grade, a nesložna je ruše.“ Ove reči dobile su svoje puno značenje u selu Rogojevina kod Bileće, gde je bratstvo Kuljić, čuvajući veru i ognjište predaka, udružilo snage i sagradilo novi hram posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Sabrani vernici u porti novoizgrađenog hrama
Bratstva – stubovi života i vere
Tradicionalna bratstva Hercegovine i Crne Gore oduvek su bila temelj sela, plemena i naroda. Kroz vekove te porodice sabirale su snagu u slozi, zajedničkom radu i molitvi, gradeći ne samo kuće i crkve, već i čuvajući ono najdragocenije – ime, obraz i veru. I danas, kada su mnogi od njih rasuti širom sveta, srce i duša ostali su na pragu predaka, u kamenim hercegovačkim dvorištima i ispod suncem opaljenih planina. Lepo je videti da potomci, ma gde ih život odveo, ne zaboravljaju koren iz kog su nikli.
SPC
Vladika Dimitrije
Osvećenje hrama i reči vladike Dimitrija
Novi hram Svetog Georgija osvetio je mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, uz sasluživanje protojereja-stavrofora Nebojše Kolovića, jereja Aleksandra Grčića i Branka Kalabe i đakona Duška Orašanina. U svojoj nadahnutoj besedi vladika Dimitrije podsetio je vernike na reči apostola Pavla: „Budite duhom vatreni, Gospodu služite.“
– Zaista, kada bismo mi – srpski narod, a i svi hrišćani – znali koliko je žrtve, ljubavi, znoja i suza proliveno za krst časni, za veru pravoslavnu, za veru hrišćansku, za Hristov lik, za odanost Njemu, za vernost Njemu, bili bismo duhom vatreni, samo tada, kada bismo mogli da imamo stalno u srcima našim to da je Bog postao jedan od nas, postao potpuni čovek, ostajući potpuni Bog, tako da je sve naše spasio – kazao je vladika Dimitrije.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Osvećenje hrama Svetog Dimitrija u Rogojevini kod Bileće
On je istakao da su tim uskim i spasonosnim putem išli naši preci, a da je sada, zahvaljujući slozi meštana Rogojevine i Kuljića širom sveta, podignut hram Svetom Georgiju na radost celog kraja.
– Neka se srca vernih, savest i volja naša izgrade kao novopodignuti hram, da se sve ljudsko izgradi i da ljudi postanu hram Svesvetog Duha – poručio je vladika Dimitrije, dodavši da mir Hristov ne može ući u srce ispunjeno gordošću i sujetom, već u srce koje je čisto i otvoreno Bogu.
Nakon liturgije slavlje je nastavljeno kulturno-umetničkim programom. Gusle, pesme, recitacije i dodela zahvalnica najzaslužnijima podsetili su sve prisutne na drevni hercegovački običaj da se hramovi grade zajedno, kao jedna velika porodica. Domaćini su za mnogobrojne goste pripremili bogatu trpezu, potvrdivši još jednom da složna braća ne grade samo kuće i crkve – oni grade ljubav, mir i zajedništvo koje traje kroz vekove.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Na saboru u Bilješevu kod Kaknja mitropoliti i verni narod iz svih krajeva sveta otkrivaju neispričane priče o hrabrosti i neuništivoj veri sveštenomučenika koji su izabrali večni život, ostavljajući neizbrisiv trag u duhovnoj istoriji Srba.
Mitropoliti Atanasije i Metodije predvodili svečanost u selu Dapsići – vernici poručuju da su dobili svetionik vere i mesto gde se sve granice brišu ljubavlju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U nedelju Svetih Praotaca, mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije služio je arhijerejsku liturgiju u crkvi Preobraženja Gospodnjeg, a Gorana Gurovića uveo u službu kao sabrata hrama, podsećajući na smisao života po Jevanđelju.
U prisustvu mitropolita Dimitrija i vernika iz svih krajeva, svetkovina je odisala molitvom, istorijom i duhovnim mirom, podsećajući na vekovnu borbu i neprolaznu zaštitu Presvete Bogorodice nad ovom svetinjom i srpskim narodom.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.