U svetinji nadomak Budve služena je liturgija za pamćenje – bratija je dobila nove podvižnike, dok je mitropolit Joanikije govorio o tajni sveštenstva i iskušenjima kroz koja hrišćani prolaze.
U manastiru Podmaine, nadomak Budve, na praznik Nerukotvorene ikone Gospoda Isusa Hrista, Svetog Jevstatija, drugog arhiepiskopa srpskog, prepodobnih Romana, Rafaila Banatskog i Joakima Osogovskog, služena je sveta liturgija koju je predvodio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Ovaj svečani dan u svetinji bio je ispunjen ne samo prazničnom radošću, već i duhovnim događajima od velikog značaja za bratstvo manastira Podmaine.
Foto: SPC
Sasluživali su brojni oci i igumani crnogorskih manastira: arhimandrit Benedikt, iguman manastira Miholjska Prevlaka; jeromonah Rafailo, domaćin i iguman Podmaina; jeromonah Evstatije iz manastira Svetog Nikole na Obodu; protosinđel Justin, iguman manastira Podlastva; jeromonah Joakim, iguman manastira Vranjina; protosinđel Kliment; protojereji Petar Cerović, Siniša Smiljić, Aleksandar Lekić i Aleksandar Orlandić; kao i brojno sveštenomonaštvo.
Novi podvizi bratije
Pre početka liturgije, mitropolit Joanikije obukao je u poslušničko odjejanije Darija i Uroša, dok su Veljko i Pavle primili monaški postrig i dobili imena Arsenije i Avakum. U čin jerođakona rukopoložen je ipođakon Atanasije, a jerođakon Josif uzdignut je u čin jeromonaha.
Foto: SPC
Mitropolit je u arhipastirskom slovu čestitao praznik i imendan igumanu Rafailu i bratiji, ističući da je liturgijsko sabranje krunisano velikim događajima za manastirsko bratstvo:
— Danas, kao što smo uobičajili, došli smo povodom imendana našeg oca igumana Rafaila i njegove bratije… Ali nismo samo imali radost zbog praznika Presvete Bogorodice i imendana, nego i zbog novih, divnih i velikih događaja, značajnih za ovu svetu obitelj. Dvojicu bratije, Uroša i Darija, danas smo blagoslovili da budu poslušnici u ovoj svetoj obitelji… Neka ih Gospod svojom milošću ukrepi, da im daruje snage da izdrže podvig koji su uzeli — kazao je mitropolit Joanikije.
Foto: SPC
Mitropolit Joanikije
"Monaški put je put služenja i smirenja"
Podsećajući da je put monaštva težak, ali i blagosloven, vladika je naglasio da su Arsenije i Avakum sada ušli u svetinju podviga:
— Neka ih Gospod ukrepi svojom blagodaću, svojom milošću, svojom silom, svojom ljubavlju. Da ovaj put monaškog služenja i smirenja vrše na svoje spasenje i na radost Crkve Božje… Daj, Bože, da zasvetle kao što sveće u hramu Gospodnjem svetle, goreći i služeći slavi Božjoj — poručio je mitropolit.
Posebnu radost donelo je i rukopoloženje sabraće Josifa i Atanasija, koje je vladika opisao kao — vrh radosti ove svete službe.
Foto: SPC
Monaški podstrig
Tajna sveštenstva i iskušenja
Govoreći o svetoj tajni sveštenstva, mitropolit je podsetio da služba oltara nosi i posebna iskušenja:
— Iako smo sveštenici i mi smo pod gresima i manama i pod slabostima, pa prolazimo kroz velika iskušenja. Ali upravo tada Gospod proverava svoje sluge, da bi im kasnije dao veću blagodat i da bi ih uzveo na još veći stepen služenja. Kada je najteže… tada treba ostati čvrst na putu Gospodnjem — rekao je mitropolit, naglašavajući da kroz iskušenja hrišćani dobijaju duhovne vence, kao što se i zlato prečišćava u ognju.
"Celo nebo se raduje"
Na kraju besede mitropolit Joanikije je poručio da se celokupno nebo raduje kada hrišćani, a naročito monasi i sveštenoslužitelji, odluče da slede put Gospodnji:
— Ne treba da se bojimo, jer sve ono što Gospod od nas traži, On nam to i omogućava svojom milošću. Neka budu srećni imendani, srećno rukopoloženje, monaški postrizi i ovoj novoj bratiji koji su danas postali poslušnici neka Gospod bude od pomoći. Celo nebo se raduje kada hrišćani idu pravim, istinskim putem Njegovim — rekao je mitropolit.
Po završetku svete liturgije, osveštan je slavski kolač povodom imendana igumana Rafaila i bratije. Vernici su sa radošću učestvovali u ovom svečanom trenutku, ponoseći se što Podmaine, drevna svetinja budvanskog kraja, i dalje ostaje živo duhovno središte u kojem se rađaju novi podvižnici i sveštenoslužitelji Crkve Hristove.
U nezaboravnoj duhovnoj tribini u Hramu Svetog Save, pod nazivom „Jeste i biće“, iguman manastira Podmaine govorio je o najvećem susretu koji nas čeka — susretu sa Hristom.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Neka se one lepo trude, pa će ih i Bog nagrađivati i ukrepljavati u sve dane života njihovog, rekao je mitropolit Janikije posle monašanja tri dosadašnje iskušenice.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, a posebnu pažnju izazvali su darovi, poruke o Časnom Pojasu i dodela najvišeg monaškog čina igumanu manastira Podmajne.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.