U nezaboravnoj duhovnoj tribini u Hramu Svetog Save, pod nazivom „Jeste i biće“, iguman manastira Podmaine govorio je o najvećem susretu koji nas čeka — susretu sa Hristom.
Hram Svetog Save na Vračaru, najveći i jedan od najlepših pravoslavnih hramova na Balkanu, bio je sinoć ispunjen do poslednjeg mesta. Vernici svih generacija okupili su se na duhovnoj tribini koju je održao jedan od najdarovitijih i najslušanijih besednika savremenog pravoslavlja — jeromonah Rafailo, iguman manastira Podmaine.
SPC
Duhovna tribina jeromonaha Rafaila "Jeste i biće" u hramu Svetog Save
Tema tribine nosila je naslov „Jeste i biće“, a već sam naziv izazvao je duboku kontemplaciju i otvorio vrata večnim pitanjima koja se tiču svakog čoveka: Ko smo? Gde idemo? Kako se pripremiti za ono što dolazi posle vremena?
Beseda oca Rafaila bila je istovremeno duboka, jednostavna i silno nadahnjujuća. Njegove reči dopirale su do srca prisutnih, a tišina u hramu — netaknuta i potpuna — svedočila je o duhovnoj gladi naroda, ali i o moći Božije istine kada se ona izgovara čistim srcem.
SPC
Duhovnu tribinu oca Rafaila pratio je i patrijarh srpski Porfirije
Jedan od momenata koji je posebno odjeknuo među sabranima bio je onaj kada je otac Rafailo govorio o pripremi za Strašni sud — ne iz ugla zastrašivanja, već kao poziv na ljubav, budnost i svetootačku disciplinu.
– Kako da se pripremimo za Sudnji dan? – upitao je jeromonah Rafailo, pa nastavio:
– Da bismo i mi bili među onima koji će biti vazneti na nebesa, veoma je važno da u vremenu u kom živimo, ovom današnjem, budemo potpuno „mobilisani“ i nadahnuti Duhom Svetim. Nije nam mnogo tog vremena ostalo. Neki kažu da je nemoguće. Moguće je, braćo i sestre. Moguće je. Ima tu još i nekih asketskih „instrumenata“ kako čovek da sebe privikne da živi u ritmu Crkve, kako da prati njen raspored. Malo po malo – poručio je jedan od najvećih besednika današnjice, a onda dodao:
– Slava Bogu, ima i među vama onih koji žive takav život. Koji se iz dana u dan pripremaju za taj neminovni susret. Jer, svi ćemo, bez izuzetka, toga dana sa Hristom se sresti. Zato treba da se trudimo da Ga sretnemo kao oni koji Ga vole. Bitno Ga je zavoleti. Teško onima koji Ga ne zavole u vremenu u kome žive.
SPC
Duhovna tribina jeromonaha Rafaila "Jeste i biće" u hramu Svetog Save
Ove reči nisu bile izrečene tek da bi bile zapamćene, već da bi bile primenjene. Otac Rafailo nije govorio kao neko ko „zna više“, već kao duhovni brat koji kuca na vrata savesti svakog prisutnog. Njegov poziv bio je poziv na unutrašnju mobilizaciju, na život u Duhu, u liturgijskom ritmu Crkve, na tihovanje i post, na pokajanje i ljubav.
Duhovna tribina u Hramu Svetog Save bila je više od predavanja — bila je iskustvo Crkve u malom, svetionik za sve one koji u tami savremenog sveta traže svetlost koja ne gasne. Jer, kako nas podseća otac Rafailo, svi ćemo se sresti sa Hristom. Pitanje je samo — da li ćemo Ga dočekati kao Prijatelja ili kao Stranca.
U tišini podviga i molitve, iguman manastira Rukumija govori o biblijskom proroštvu – kraju jedne civilizacije, kao i dolasku antihrista i ruskom caru koji će biti utočište verujućih.
Jedan od najdarovitijih pravoslavnih besednika današnjice, jeromonah Rafailo Boljević iz manastira Podmaine, održaće 3. juna na Vračaru tribinu pod nazivom „Jeste i biće“ – reč o večnim pitanjima postojanja, veri i unutrašnjem miru.
U besedi za utorak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik upozorava da samo poznavanje sveta bez Boga ne donosi istinsku utehu i otkriva put kojim se zadobijaju blagodat, mir i sigurnost duše.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete mučenike Kirika i Julitu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti apostoli Prohor, Nikanor, Timon i Parmena. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Viktora I, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, a posebnu pažnju izazvali su darovi, poruke o Časnom Pojasu i dodela najvišeg monaškog čina igumanu manastira Podmajne.
U svetinji nadomak Budve služena je liturgija za pamćenje – bratija je dobila nove podvižnike, dok je mitropolit Joanikije govorio o tajni sveštenstva i iskušenjima kroz koja hrišćani prolaze.
U besedi za utorak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik upozorava da samo poznavanje sveta bez Boga ne donosi istinsku utehu i otkriva put kojim se zadobijaju blagodat, mir i sigurnost duše.
Vozači grupa već dobijaju obaveštenja na Merdaru, a pokloničke agencije čekaju pojašnjenja: vernici pitaju ko će pratiti poklonike i kako će biti predstavljena istorija srpskih svetinja na Kosmetu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Vozači grupa već dobijaju obaveštenja na Merdaru, a pokloničke agencije čekaju pojašnjenja: vernici pitaju ko će pratiti poklonike i kako će biti predstavljena istorija srpskih svetinja na Kosmetu.