Duhovna riznica 11.06.2024 | 16:51

PRAVOPIS I RELIGIJA: Greške koje najčešće pravimo prilikom pisanja imena svetaca i verskih objekata

Izvor: Politika
Autor: Saša Tošić
PRAVOPIS I RELIGIJA: Greške koje najčešće pravimo prilikom pisanja imena svetaca i verskih objekata
Tanjug/Vladimir Šporčić

Nejasna i štura pravila starijih izdanja Pravopisa dovela su do konfuzije i neujednačenosti u pisanju imena svetitelja i naziva bogomolja, dok novija izdanja nude jasne normative koje moramo poštovati da bi očuvali tačnost i jasnoću u jeziku.

Nedoumice i greške u pisanju imena verskih objekata koji u svom nazivu sadrže imenicu poput “crkva”, “manastir”, ili “hram”, zajedno s imenom svetitelja, posledica su toga što u starijim izdanjima Pravopisa nije bilo dovoljno precizirano kako treba pisati veliko početno slovo verskih objekata. Međutim, nova izdanja Pravopisa Matice srpske, jedinog zvaničnog našeg pravopisa, tek od 2010. godine nude jasna pravila. Ključna izmena u novim izdanjima je da se imenice "crkva", “manastir”, “hram” i slično pišu velikim početnim slovom kada su neodvojivi deo naziva bogomolje, bez obzira da li su prva reč u nazivu. Ovo pravilo se odnosi i na atribute poput "sveti", “blaženi, “hazereti”. Dakle, ispravno je Sveti Franjo Asiški, Blaženi Jerolim, Hazreti Alija… A kada izraz kao celina ima karakter vlastitog imena, onda pišemo: Sveta braća (Ćirilo i Metodije), Sveta Prečista (Bogorodica), Sveto trojstvo.

Printscreen
Pravopis Matice srpske

Nazivi crkava, hramova i manastira treba da se pišu kao: Crkva Svetoga Marka, Hram Svetoga Save, ili Manastir Uspenja Presvete Bogorodice. Ove imenice nisu izostavljivi deo imena, kao što se može videti iz konstrukcija kao što su “Bio sam u Hramu Svetog Nikole”, “Liturgija u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog” ili “Litija kreće ispred Crkve Vaznesenja Gospodnjeg”. Normative koje nudi Pravopis ne treba mešati sa crkvenim pravilima u obraćanju sveštenstva i monaštva. 

Prethodna pravila su se samo naslućivala na osnovu starijih izdanja Pravopisa u kojima je bilo uopšteno naznačeno da se imena građevina, objekata i spomenika uvek pišu velikim početnim slovom, kao što su “Beli dvor” ili “Spomenik Neznanom junaku”. Međutim, nova pravila sada jasno definišu ove pojmove.

ST/Dragan Kadić
Crkva Svetog Marka

Jedna od najčešćih grešaka koje se prave jeste korišćenje neodgovarajućeg padeža uz imenice “crkva”, "manastir", ili “hram”. Ispravno je reći "Crkva Svetog Marka" umesto "Crkva Sveti Marko", kako se može čuti u nekonvencionalnoj konverzaciji. Još jedna česta greška je korišćenje iskaza “Velike vrednosti je Crkva Sveti Marko”. U ovom slučaju, umesto “Sveti Marko”, treba koristiti genitivni oblik imena svetitelja: “Crkva Svetog Marka”, jer crkva se ne zove Sveti Marko, već je posvećena Svetom Marku. Važno je da pratimo i poštujemo pravila pisanja imena svetaca i naziva verskih objekata, kako bismo izbegli česte greške i očuvali tačnost i jasnoću u jeziku.