Katolička crkva Svetog Dominika smatra jednim od najvećih svetaca a red koji nosi njegovo ime – Dominikanci - jedan je od najvažnijih crkvenih redova.
Mnogo umetničkih prikaza koji se odnose na Svetog Dominika i dominikanski red uključuje psa! Ali ponekad morate pažljivo da gledate da biste ga uočili.
Pročitajte još...
Shutterstock/Songquan Deng/PHOTOCREO Michal Bednarek, Wikipedia/BeatrixBelibaste
Jednom kada počnete da ga tražite, počećete da ga viđate svuda! (Više primera možete videti na kraju ovog teksta.)
Šta znači dominikanski pas?
Dominikanski pas potiče iz viđenja koje je, prema predanju, imala majka svetog Dominika pre nego što ga je rodila. Borila se sa neplodnošću i bila je na hodočašću u opatiji Svetog Dominika od Silosa u Španiji kada je usnila san u kome je pas iskočio iz njene utrobe, držeći baklju, i zapalio sve oko sebe.
Ubrzo nakon toga, začela je sina sa svojim mužem i dala mu ime po svetom Dominiku od Silosa, svetitelju iz 11. veka, po kome je opatija koju je posetila i nosila ime.
San se pokazao kao proročki, delom i zbog igre reči na latinskom jeziku - iako je Dominik svoj red nazvao Red propovednika (Ordo Praedicatorum), on je kasnije postao poznat kao dominikanski red, odnosno Dominicanus na latinskom. A to je veoma slično izrazu domini canis, što znači "pas Gospodnji" ili "lovac Gospodnji".
Uzimajući u obzir da je karizma reda upravo revnosno propovedanje Jevanđelja, priča i igra reči su se savršeno uklopile! Zato se i danas dominikanci zovu "psi Gospodnji".
Više primera dominikanskog psa se nalaze u galeriji ispod teksta.
Sveti Alfonsus Liguori - biskup i crkveni učitelj, govorio je: "Ako prihvatimo volju Božiju u svemu, bićemo među najsrećnijim ljudima na zemlji i već ovde ćemo imati predznanje o nebeskom miru.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
Sve što treba da znate o značenju najčešćih božićnih pozdrava, zašto se neki izrazi gube i kako izabrati reč koja odražava poštovanje, veru i radost praznika.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.