OVAJ GREH MNOGE JE ODVEO U PAKAO, A O NJEMU SE TAKO MALO GOVORI: U savremenom svetu postao je česta pojava, a sveti oci su na njega gledali kao na tešku duhovnu bolest
Sveti Jovan Lestvičnik je o požudi govorio kao o obmanjivačici čula, poroku koji ne priznaje granice, požaru koji se raspiruje dodirima, pogledima, mirisima i rečima.
U današnje vreme, kada se sve više govori o ljubavi, prihvatanju i Božjoj milosti, postoji jedan greh koji se često zanemaruje, a koji neumoljivo vodi mnoge u večnu propast. Ovaj greh se smatra prirodnom potrebom ili slabostom tela, ali zapravo ima razornu moć koja uništava duhovne živote, brakove, porodice i odnose sa Bogom.
Reč je o požudi, grehu koji je u savremenoj kulturi postao normalan. U hrišćanstvu, požuda se smatra jednim od sedam smrtnih grehova i definiše se kao intenzivna ili nekontrolisana želja, obično intimne prirode, ali i pohlepa ili strast prema nečemu što je zabranjeno. Požuda, kao greh, leži u činjenici da se ta želja ne kontroliše i može dovesti do drugih grešnih dela.
Požuda je jedna od najmračnijih sila koja može da uništi život pojedinca, brak, porodicu i odnos sa Bogom. Iako ostaje skrivena i često ignorisana, njen uticaj se svakodnevno oseća u srcima i umovima vernika. Požuda nije samo fizički nagon; to je duhovna bitka koja može da naruši čistotu srca i udalji pojedinca od Božje volje.
George Rudy/Shutterstock
Požuda vodi i u preljubu koja se smatra teškim grehom
Sveti Jovan jasno ukazuje na to kada kaže da sve što je u svetu – požuda tela, očiju i gordost života – nije od Oca, već od sveta (1. Jovanova 2:16).
Požuda rađa zavisnost i stvara glad koja nikada nije zadovoljena, što vodi do emocionalnog, duhovnog i moralnog razaranja. Prvi znaci su često vidljivi u braku: gubi se intimnost, slabi poverenje, a srce počinje da luta. Odatle vodi put do preljube i pornografije.
Isus nas upozorava da čak i pogled na ženu sa željom u srcu predstavlja preljubu (Matej 5:28).
Prvi znak da požuda kontroliše život jeste kada oči počnu da vladaju. Današnji svet je prepun sadržaja koji hrani ovu želju. Biblijski junak Jov je bio svestan opasnosti i rekao je: "Sklopio sam zavet sa svojim očima da neću gledati devicu" (Jov 31:1).
Just Life/Shutterstock,Gorodenkoff/Shutterstock
Lek za požudu je u uzdržanju, molitvi, bdijenju nad pomislima...
Sveti oci vide požudu ne samo kao moralni problem, već kao duhovnu bolest – pomračenje uma i udaljenje od Boga. Lek je u uzdržanju, molitvi, bdijenju nad pomislima, ispovesti, smirenju i traženju blagodati Božije, jer sam čovek bez Božje pomoći ne može da se oslobodi strasti.
Sveti oci vide požudu ne samo kao moralni problem, već kao duhovnu bolest – pomračenje uma i udaljenje od Boga. Lek je u uzdržanju, molitvi, bdijenju nad pomislima, ispovesti, smirenju i traženju blagodati Božije, jer sam čovek bez Božje pomoći ne može da se oslobodi strasti.
Sveti Jovan Lestvičnik je o požudi govorio kao o obmanjivačici čula, poroku koji ne priznaje granice, požaru koji se raspiruje dodirima, pogledima, mirisima i rečima...“
Sveti Maksim Ispovednik nas je učio da požuda nastaje iz nepravilne ljubavi prema stvorenome, umesto prema Stvoritelju odnosno kada se duša okrene od Boga, ona prirodno počinje da traži utehu u stvarima sveta — tada se rađa požuda.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
Ikona je u pravoslavlju svetinja - ona nije obična slika, već prozor ka večnosti, kroz koji se vernici obraćaju Bogu, Presvetoj Bogorodici i svetiteljima.
Učeći da strah ne dolazi od Boga, već od čovekovog odvajanja od njega, vera poziva na povratak unutrašnjem miru kroz molitvu, pokajanje, smirenje i poverenje u Božiju promisao.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Ikona je u pravoslavlju svetinja - ona nije obična slika, već prozor ka večnosti, kroz koji se vernici obraćaju Bogu, Presvetoj Bogorodici i svetiteljima.
Učeći da strah ne dolazi od Boga, već od čovekovog odvajanja od njega, vera poziva na povratak unutrašnjem miru kroz molitvu, pokajanje, smirenje i poverenje u Božiju promisao.
Posle naloga vlasti za uklanjanje, meštani Zaostra preneli su spomenik u portu crkve Svete Petke, što je izazvalo incidente, dolazak policije i hitno saslušanje paroha, otvarajući pitanje odnosa države prema istorijskom pamćenju i ulozi Crkve u očuvanju identiteta.
U vremenu kada mnogi osporavaju Božju istinu i rugače se veri, beseda Vladike Nikolaja podseća na neuništivu snagu vere i poziva nas da ostanemo čvrsti pred praznim rečima i lažnim hvalisavcima.