ShutterstockPo tipiku, u Apostolskom postu ponedeljak, sreda i petak se poste na vodi; utorak i četvrtak na ulju; a subota i nedelja na ribi
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Sa sutrašnjim danom, pravoslavni hrišćani širom sveta ulaze u period duhovne pripreme poznat kao Apostolski ili Petrovdanski post. Ovaj post, drugi po redu višednevni post u godini, posvećen je svetim apostolima Petru i Pavlu, kao i svim apostolima. Počinje u ponedeljak posle Nedelje svih svetih i traje do 11. jula, dana pre Petrovdana, po čemu je i dobio jedan od svojih naziva - Petrovski post.
Shutterstock
Ikona Svetih apostola Petra i Pavla
Apostolski post ima pokretan početak, jer zavisi od datuma Vaskrsa, ali njegov završetak je nepokretan. Ustanovljen je u čast uspomene na apostole koji su, posle Silaska Svetoga Duha, pre nego što su krenuli u propovedanje Jevanđelja, postili. Prema rečima Svetog Atanasija Velikog, ovaj post se prvobitno vezivao za Duhove, a ne za praznik Svetih apostola Petra i Pavla, i trajao je jednu sedmicu. Kasnije je postao pripremni post za praznik Svetih apostola, a njegovo trajanje je postalo zavisno od Vaskrsa i praznika Silaska Svetog Duha - Pedesetnice.
Shutterstock
Po tipiku, u Apostolskom postu ponedeljak, sreda i petak se poste na vodi; utorak i četvrtak na ulju; a subota i nedelja na ribi
Tokom Petrovdanskog posta, ponedeljak, sreda i petak se poste na vodi; utorak i četvrtak na ulju; a subota i nedelja na ribi. Ako tokom posta neki dan padne svetitelj sa velikim slavoslovljem, post se može razrešiti na ribu, ulje ili vino, u zavisnosti od dana u nedelji. Međutim, poslednju reč u određivanju jačine posta i eventualnih razrešenja treba da ima duhovnik ili parohijski sveštenik, koji najbolje poznaju fizičko stanje i duhovni uzrast svojih vernika.
Neka svima koji poste bude blagosloveno ovo vreme duhovnog rasta i pripreme za proslavu Svetih apostola Petra i Pavla.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U narodu poznat kao Petrovski post, traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, predstavlja vreme u kom se vernici kroz molitvu, milosrđe, odricanje od mrsne hrane, rđavih misli i dela, približavaju Bogu, sledeći primer svetih apostola.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.