SUTRA JE CRNO SLOVO! Slavimo Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog!
Ruski knez Aleksandar Nevski preminuo je 1263. godine i prvo je bio sahranjen u gradu Vladimiru.
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Sa sutrašnjim danom, pravoslavni hrišćani širom sveta ulaze u period duhovne pripreme poznat kao Apostolski ili Petrovdanski post. Ovaj post, drugi po redu višednevni post u godini, posvećen je svetim apostolima Petru i Pavlu, kao i svim apostolima. Počinje u ponedeljak posle Nedelje svih svetih i traje do 11. jula, dana pre Petrovdana, po čemu je i dobio jedan od svojih naziva - Petrovski post.
Apostolski post ima pokretan početak, jer zavisi od datuma Vaskrsa, ali njegov završetak je nepokretan. Ustanovljen je u čast uspomene na apostole koji su, posle Silaska Svetoga Duha, pre nego što su krenuli u propovedanje Jevanđelja, postili. Prema rečima Svetog Atanasija Velikog, ovaj post se prvobitno vezivao za Duhove, a ne za praznik Svetih apostola Petra i Pavla, i trajao je jednu sedmicu. Kasnije je postao pripremni post za praznik Svetih apostola, a njegovo trajanje je postalo zavisno od Vaskrsa i praznika Silaska Svetog Duha - Pedesetnice.
Tokom Petrovdanskog posta, ponedeljak, sreda i petak se poste na vodi; utorak i četvrtak na ulju; a subota i nedelja na ribi. Ako tokom posta neki dan padne svetitelj sa velikim slavoslovljem, post se može razrešiti na ribu, ulje ili vino, u zavisnosti od dana u nedelji. Međutim, poslednju reč u određivanju jačine posta i eventualnih razrešenja treba da ima duhovnik ili parohijski sveštenik, koji najbolje poznaju fizičko stanje i duhovni uzrast svojih vernika.
Neka svima koji poste bude blagosloveno ovo vreme duhovnog rasta i pripreme za proslavu Svetih apostola Petra i Pavla.


U narodu poznat kao Petrovski post, traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, predstavlja vreme u kom se vernici kroz molitvu, milosrđe, odricanje od mrsne hrane, rđavih misli i dela, približavaju Bogu, sledeći primer svetih apostola.
Probajte riblje ćufte po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Bogonosca.
Probajte kuvani krompir sa belim lukom, po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za petak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Zlatousta.
Probajte tavče sa orasima po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Otac Dejan je ukazao da se u crkvi vodi računa o poretku tokom bogosluženja i da on ima svoju svrhu.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Ruski knez Aleksandar Nevski preminuo je 1263. godine i prvo je bio sahranjen u gradu Vladimiru.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.