Persijska braća iz četvrtog veka svedočila su nepokolebljivu hrišćansku veru u suočavanju s carem Julijanom, koji je naredio da ih pogube, nakon čega je usledilo čudo - zemlja se otvorila da bi zaštitila njihova tela.
Tri svetitelja iz četvrtog veka Manuil, Savel i Ismail, persijska braća rođena od oca neznabošca i majke hrišćanke, svedoče o nepokolebljivoj veri i hrabrosti u suočavanju s tiranijom. Kršteni i vaspitani u hrišćanskom duhu, služili su kao visoki činovnici kod cara Alamundara. Kada su poslati caru Julijanu da pregovaraju o miru između Persijskog i Grčko-rimskog carstva, njihova vernost Hristu bila je stavljena na iskušenje.
Wikipedia
Ikona Svetih mučenika Manuila, Savela i Ismaila
Car Julijan priredi svetkovinu idolima u Halkidonu, na kojoj su prisustvovali svi visoki dostojanstvenici. Persijski izaslanici Manuil, Savel i Ismail odsustvovali su sa te svetkovine, a to je razljutilo cara. Kada ih je prizvao i naredio im da prinesu žrtve idolima, oni su hrabro izjavili da su hrišćani, te da je nedostojno klanjati se mrtvim idolima. Ovo je dodatno razjarilo cara, koji ih baci u tamnicu.
Sutradan ih izvede i započe prepirku o veri. Sveta braća ostadoše neodoljivi i nepokolebljivi u svojoj veri. Tada ih privezaše za drveće nage i batinaše ih. Dok su trpeli muke, molili su se Bogu s blagodarnošću, govoreći: „O slatki Isuse, ove su nam muke slatke zbog ljubavi tvoje!“ Anđeo Božji javio im se, utešio ih i oduzeo im svaki bol.
Printscreen / YouTube
Ikona Svetih mučenika Manuila, Savela i Ismaila
Međutim, car Julijan osudi svetitelje na smrt mačem. Kada su ih posekli, snažan zemljotres potrese zemlju, koja se rascepi i primi tela svetih mučenika u sebe, da ih neznabošci ne bi spalili po carevom naređenju. Kasnije, tela svetitelja izbiše iz zemlje kako bi ih hrišćani našli i časno sahranili.
Kada je persijski car čuo za Julijanovo nečovečno ponašanje, spremi vojsku protiv njega. Julijan, uveren u svoju pobedu, pođe na Persijsko carstvo. Međutim, bio je potučen do nogu i sam pogibe sa sramom, na radost i smeh celoga sveta, a priča o svetim mučenicima Manuilu, Savelu i Ismailu ostala je kao svedočanstvo o snazi vere, hrabrosti i Božjoj pravdi.
U svojoj nadahnutoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za nedelju, dan kada slavimo Pedesetnicu, ističe ključnu ulogu Svete Trojice u našem spasenju, te nas poziva na življenje u veri i poslušnosti Božijim zapovestima.
Sveti Teofan Zatvornik nas prve srede posle Pedesetnice uči da je ključ za ulazak u carstvo nebesko u harmoniji između poznavanja jevanđelskog zakona i življenja po njemu. Ispravnost srca i duše, u kombinaciji sa pravdom u delima, otvara vrata ka nebeskom carstvu
Sveti Teofan Zatvornik nas prvog četvrtka posle Duhova podseća na važnost čistoće srca i uma u međuljudskim odnosima, naglašavajući da preljuba ne leži u pogledu, već u želji.
Prvog petka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas upozorava da protivljenje i osveta samo raspiruju zlobu, koja sa jednog lica prelazi na porodicu, a zatim sa pokolenja na pokolenje.
Susret jereja Leonida Bratkova sa sedamdesetogodišnjom Anom otvorio je pitanje da li je krštenje samo utočište pred smrću ili poziv na promenu i oproštaj.
Tumačeći proročanske reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o prolaznosti telesnog izgleda, ali još više upozorava na ono što se događa sa dušom kada je čovek zapostavi zarad raskoši, gordosti i telesnih uživanja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnogučenika Dometija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti prorok Samuilo. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bernarda, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od osvećenih plodova i litija do neobičnih običaja u različitim zemljama, iza ovog praznika krije se priča mnogo dublja od onoga što se vidi na prvi pogled.
Na ovaj dan hramovi su puni vernika i grožđa, ali iza ovog praznika krije se mnogo dublja poruka: događaj na gori Tavor otkriva tajnu Hristove slave i nosi snažnu pouku za život svakog hrišćanina.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnogučenika Dometija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti prorok Samuilo. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bernarda, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.