Persijska braća iz četvrtog veka svedočila su nepokolebljivu hrišćansku veru u suočavanju s carem Julijanom, koji je naredio da ih pogube, nakon čega je usledilo čudo - zemlja se otvorila da bi zaštitila njihova tela.
Tri svetitelja iz četvrtog veka Manuil, Savel i Ismail, persijska braća rođena od oca neznabošca i majke hrišćanke, svedoče o nepokolebljivoj veri i hrabrosti u suočavanju s tiranijom. Kršteni i vaspitani u hrišćanskom duhu, služili su kao visoki činovnici kod cara Alamundara. Kada su poslati caru Julijanu da pregovaraju o miru između Persijskog i Grčko-rimskog carstva, njihova vernost Hristu bila je stavljena na iskušenje.
Wikipedia
Ikona Svetih mučenika Manuila, Savela i Ismaila
Car Julijan priredi svetkovinu idolima u Halkidonu, na kojoj su prisustvovali svi visoki dostojanstvenici. Persijski izaslanici Manuil, Savel i Ismail odsustvovali su sa te svetkovine, a to je razljutilo cara. Kada ih je prizvao i naredio im da prinesu žrtve idolima, oni su hrabro izjavili da su hrišćani, te da je nedostojno klanjati se mrtvim idolima. Ovo je dodatno razjarilo cara, koji ih baci u tamnicu.
Sutradan ih izvede i započe prepirku o veri. Sveta braća ostadoše neodoljivi i nepokolebljivi u svojoj veri. Tada ih privezaše za drveće nage i batinaše ih. Dok su trpeli muke, molili su se Bogu s blagodarnošću, govoreći: „O slatki Isuse, ove su nam muke slatke zbog ljubavi tvoje!“ Anđeo Božji javio im se, utešio ih i oduzeo im svaki bol.
Printscreen / YouTube
Ikona Svetih mučenika Manuila, Savela i Ismaila
Međutim, car Julijan osudi svetitelje na smrt mačem. Kada su ih posekli, snažan zemljotres potrese zemlju, koja se rascepi i primi tela svetih mučenika u sebe, da ih neznabošci ne bi spalili po carevom naređenju. Kasnije, tela svetitelja izbiše iz zemlje kako bi ih hrišćani našli i časno sahranili.
Kada je persijski car čuo za Julijanovo nečovečno ponašanje, spremi vojsku protiv njega. Julijan, uveren u svoju pobedu, pođe na Persijsko carstvo. Međutim, bio je potučen do nogu i sam pogibe sa sramom, na radost i smeh celoga sveta, a priča o svetim mučenicima Manuilu, Savelu i Ismailu ostala je kao svedočanstvo o snazi vere, hrabrosti i Božjoj pravdi.
U svojoj nadahnutoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za nedelju, dan kada slavimo Pedesetnicu, ističe ključnu ulogu Svete Trojice u našem spasenju, te nas poziva na življenje u veri i poslušnosti Božijim zapovestima.
Sveti Teofan Zatvornik nas prve srede posle Pedesetnice uči da je ključ za ulazak u carstvo nebesko u harmoniji između poznavanja jevanđelskog zakona i življenja po njemu. Ispravnost srca i duše, u kombinaciji sa pravdom u delima, otvara vrata ka nebeskom carstvu
Sveti Teofan Zatvornik nas prvog četvrtka posle Duhova podseća na važnost čistoće srca i uma u međuljudskim odnosima, naglašavajući da preljuba ne leži u pogledu, već u želji.
Prvog petka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas upozorava da protivljenje i osveta samo raspiruju zlobu, koja sa jednog lica prelazi na porodicu, a zatim sa pokolenja na pokolenje.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
U besedi za Nedelju siropusnu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako čuvanje Hristove poruke u sebi donosi život koji smrt ne može dotaći – saznajte tajnu duhovne svetlosti koja menja svaki dan.
Reči ovog velikog svetitelja, napisane još u 5. veku, s neverovatnom preciznošću oslikavaju moralni pad čovečanstva, ali i nadu u Božiju zaštitu za verne. Sveti Nil Sinajski nas podseća da, uprkos iskušenjima, Hristova svetlost ostaje put ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.