Persijska braća iz četvrtog veka svedočila su nepokolebljivu hrišćansku veru u suočavanju s carem Julijanom, koji je naredio da ih pogube, nakon čega je usledilo čudo - zemlja se otvorila da bi zaštitila njihova tela.
Tri svetitelja iz četvrtog veka Manuil, Savel i Ismail, persijska braća rođena od oca neznabošca i majke hrišćanke, svedoče o nepokolebljivoj veri i hrabrosti u suočavanju s tiranijom. Kršteni i vaspitani u hrišćanskom duhu, služili su kao visoki činovnici kod cara Alamundara. Kada su poslati caru Julijanu da pregovaraju o miru između Persijskog i Grčko-rimskog carstva, njihova vernost Hristu bila je stavljena na iskušenje.
Wikipedia
Ikona Svetih mučenika Manuila, Savela i Ismaila
Car Julijan priredi svetkovinu idolima u Halkidonu, na kojoj su prisustvovali svi visoki dostojanstvenici. Persijski izaslanici Manuil, Savel i Ismail odsustvovali su sa te svetkovine, a to je razljutilo cara. Kada ih je prizvao i naredio im da prinesu žrtve idolima, oni su hrabro izjavili da su hrišćani, te da je nedostojno klanjati se mrtvim idolima. Ovo je dodatno razjarilo cara, koji ih baci u tamnicu.
Sutradan ih izvede i započe prepirku o veri. Sveta braća ostadoše neodoljivi i nepokolebljivi u svojoj veri. Tada ih privezaše za drveće nage i batinaše ih. Dok su trpeli muke, molili su se Bogu s blagodarnošću, govoreći: „O slatki Isuse, ove su nam muke slatke zbog ljubavi tvoje!“ Anđeo Božji javio im se, utešio ih i oduzeo im svaki bol.
Printscreen / YouTube
Ikona Svetih mučenika Manuila, Savela i Ismaila
Međutim, car Julijan osudi svetitelje na smrt mačem. Kada su ih posekli, snažan zemljotres potrese zemlju, koja se rascepi i primi tela svetih mučenika u sebe, da ih neznabošci ne bi spalili po carevom naređenju. Kasnije, tela svetitelja izbiše iz zemlje kako bi ih hrišćani našli i časno sahranili.
Kada je persijski car čuo za Julijanovo nečovečno ponašanje, spremi vojsku protiv njega. Julijan, uveren u svoju pobedu, pođe na Persijsko carstvo. Međutim, bio je potučen do nogu i sam pogibe sa sramom, na radost i smeh celoga sveta, a priča o svetim mučenicima Manuilu, Savelu i Ismailu ostala je kao svedočanstvo o snazi vere, hrabrosti i Božjoj pravdi.
U svojoj nadahnutoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za nedelju, dan kada slavimo Pedesetnicu, ističe ključnu ulogu Svete Trojice u našem spasenju, te nas poziva na življenje u veri i poslušnosti Božijim zapovestima.
Sveti Teofan Zatvornik nas prve srede posle Pedesetnice uči da je ključ za ulazak u carstvo nebesko u harmoniji između poznavanja jevanđelskog zakona i življenja po njemu. Ispravnost srca i duše, u kombinaciji sa pravdom u delima, otvara vrata ka nebeskom carstvu
Sveti Teofan Zatvornik nas prvog četvrtka posle Duhova podseća na važnost čistoće srca i uma u međuljudskim odnosima, naglašavajući da preljuba ne leži u pogledu, već u želji.
Prvog petka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas upozorava da protivljenje i osveta samo raspiruju zlobu, koja sa jednog lica prelazi na porodicu, a zatim sa pokolenja na pokolenje.
Pouka jednog od najomiljenijih svetitelja novijeg vremena otkriva zašto trenutak tišine pred Bogom nosi snagu da savlada nervozu, umor i haos koji čekaju svakog od nas.
Protojerej Dušan Kolundžić ističe da se iza naizgled razigranog običaja krije snažna poruka o ljubavi, oproštaju i ponovnom vezivanju porodice, koja ove dane čini jednim od najdubljih trenutaka srpskog duhovnog kalendara.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Protojerej Dušan Kolundžić ističe da se iza naizgled razigranog običaja krije snažna poruka o ljubavi, oproštaju i ponovnom vezivanju porodice, koja ove dane čini jednim od najdubljih trenutaka srpskog duhovnog kalendara.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Crkva preporučuje supružnicima da se u dane posta, uz međusobnu saglasnost, uzdrže od telesnih odnosa, kako bi se bračna ljubav privremeno usmerila ka duhovnom zajedništvu i molitvi.