Srpska dijaspora u Francuskoj, uz blagoslov vladike zapadnoevropskoj Justina, okupila se u Sabornoj crkvi Svetog Save u francuskoj prestonici, da kroz reči, pesmu i prisustvo podseti na snagu zajedništva, očuvanja kulturnog nasleđa i zaveta Svetog kneza Lazara i kosovskih mučenika.
Uz blagoslov episkopa pariskog i zapadnoevropskog Justina, u organizaciji Eparhije zapadnoevropske, održana je prva svečana Vidovdanska akademija u Sabornoj crkvi Svetog Save, u samom srcu Pariza, grada svetlosti i kulture. Na ovaj sveti dan, srpska zajednica u Francuskoj okupila se kako bi proslavila Vidovdan, praznik koji zauzima posebno mesto u srpskoj istoriji i kolektivnom sećanju. Svečanost je uveličala supruga predsednika Republike Srbije, Tamara Vučić, koja je prisustvom donela duh otadžbine i pružila podršku srpskoj dijaspori.
SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vidovdanska akademija u Crkvi Svetog Save u Parizu
Među prisutnima su bile i ambasadorka Republike Srbije u Parizu Ana Hrustanović, i ambasadorka Bosne i Hercegovine Bojana Kondić Panić, čije je prisustvo dodatno osnažilo duh zajedništva srpskog naroda. Svečanosti su pored brojnih uglednih gostiju prisustvovali i predstavnici kulturno-umetničkih društava „Biseri“, „Mladost“, „Oro“ i „Izvor“.
SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vidovdanska akademija u Crkvi Svetog Save u Parizu
Episkop Justin je izrazio zahvalnost svim uvaženim gostima, naročito učesnicima programa akademije: idejnom kreatoru i priređivaču programa Marku Matiću, Eparhijskom horu „Sveti Simeon Mirotočivi“ pod vođstvom Marije Rakićević, orkestru KUD „Izvor“ i recitatorima Viktoriji Stefanović, Jovani Milenković, Davidu Pajoviću, Milanu Veličkoviću, Jovanu Pavloviću, Petri Aleksić i Nikoli Stojanoviću.
Glavna poruka večeri bila je jasna i snažna: Srpski narod, iako mali u evropskoj porodici naroda, ponosan je i prkosan, čuvajući svoju istoriju, nasleđe i kulturu, a time i svoj identitet i pravo na postojanje. Srbi, sa širokom i gostoljubivom slovenskom dušom, prihvatili su kulturne tekovine drugih evropskih naroda, obogaćujući sebe i svoje nasleđe.
Kosovo i Metohija, za Srbe, nije samo deo teritorije, već koren, srce i duša narodnog bića, mesto gde se brani i srpska i evropska kultura. Poruka o Kosovskom zavetu Svetog kneza Lazara i kosovskih mučenika odjeknula je kroz srca svih prisutnih, podsećajući na značaj zajedništva, očuvanja kulturnog nasleđa i negovanja kulture sećanja, jer dokle god pamtimo, dotle postojimo i živimo.
Na Vidovdan, sećamo se trenutka kada je knez Lazar sa svojim vojnicima primio svetu tajnu pričesti u Crkvi Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana, poznatoj kao Lazarica, koju je podigao kao pridvornu crkvu u znak zahvalnosti Gospodu koji je njemu i kneginji Milici uslišio molitve da dobiju sina, naslednika krune.
Posle liturgije u Crkvi Svetog mučenika kneza Lazara u kripti hrama Svetog Save, reči poglavara SPC ispunjene verom i ljubavlju, osnažile su duh sabranih vernika i podsetile ih na vrednosti koje treba negovati i slediti u svakodnevnom životu.
Vladika kruševački David služio je svetu liturgiju, dok mu je sasluživalo brojno sveštenstvo iz više eparhija, a horovi i bogoslovi svojim pojanjima ulepšali proslavu. Litija do Trga kosovskih junaka i kulturno-umetnički program folklornog ansambla iz Australije obeležili su ovaj dan duboke duhovnosti i zajedništva.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Vernici iz Sidneja, Njukastla i Pits Ridža okupili su se uz svetu Liturgiju i horsko pojanje, pokazujući da pravoslavna vera i tradicija ne poznaju granice.
Zavetna slava u manastiru Svetog apostola Marka okuplja rasejane Srbe u molitvi i sećanju, čuvajući večnu vezu sa domovinom kroz monaške živote i svetiteljske vrednosti.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Tokom liturgije sa arhijerejima iz Gruzije na Staroj Bežaniji, poglavar SPC ogolio je duhovne zamke savremenog čoveka, upozorio na strasti koje razaraju slobodu i jasno poručio šta je smisao vere.
Mitropolit mileševski podsetio je da se patrijarh Pavle ne pamti zbog govora, već zbog života koji je i danas putokaz -skroman, postojan i nepogrešivo okrenut Hristu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Reči jednog od najvećih svetaca pravoslavlja razbijaju iluziju o lakom autoritetu i otkrivaju da je najteža pozicija ona u kojoj čovek mora da predvidi buru, upozori druge i preuzme udarac koji je namenjen njima.
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.