KAKO ISTINSKI OČISTITI DUŠU: Sveti Luka Krimski otkrio šta tačno treba iskoreniti iz srca
Ruski svetitelj govorio je o borbi sa strastima, promeni misli i delima koja čoveka vode ka Bogu.
Kroz mudre reči koje je zapisao u svojoj knjizi za prvu subotu posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik ističe da nas Gospod poziva da ljubimo neprijatelje svoje, da blagosiljamo one koji nas kunu, da činimo dobro onima koji nas mrze i da se molimo za one koji nas gone.
Ljubite neprijatelje svoje, blagosiljajte one koji vas kunu, činite dobro onima koji vas mrze i molite se za one koji vas gone (Mt.5,44). Bez ljubavi nikoga nema na svetu: vole se roditelji i srodnici, dobrotvori i pokrovitelji. No, ljubav prema roditeljima, srodnicima, pokroviteljima i dobrotvorima jeste prirodno osećanje, koje se samo sobom u srcu izgrađuje. Zbog toga mu Gospod i ne pridaje vrednost.
Prava hrišćanska ljubav se isprobava u odnosu prema neprijateljima. Ljubav prema drugima ne treba da ugasi laka ili slučajna neprijatnost, pa čak ni napast, gonjenja, bede i lišavanja koje nam sa namerom čine. Mi smo dužni ne samo da blagosiljamo te ljude, nego i da im dobro činimo, moleći se za njih. Pogledaj da li je kod tebe takvo raspoloženje prema neprijateljima tvojim. Po tome sudi da li je u tebi hrišćanska ljubav, bez koje nema spasenja?
Prava ljubav ne bira kome će biti upućena - ona ljubi i neprijatelja, jer vidi u svakom čoveku ikonu Božiju.
Drevne mudrosti ugodnika Božjih o ljubavi, oproštaju, molitvi i zajedništvu osvetljavaju put ka sreći i harmoniji u svakom domu. Kroz ove večne poruke možemo pronaći rešenje za mnoge izazove koji se pojavljuju u porodičnim odnosima.
Niko od ljudi nije savršen i niko ne može drugome pružiti sve ono za čim njegovo srce čezne.
Reči akademika Jerotića o greškama, pokajanju i promeni otkrivaju šta se krije iza odnosa prema onima koje volimo i zašto prava bliskost ne prestaje kada neko pogreši.
Ruski svetitelj govorio je o borbi sa strastima, promeni misli i delima koja čoveka vode ka Bogu.
Neke navike prenose se generacijama, ali nisu deo pravoslavnog predanja: evo šta treba izbegavati prilikom posete grobovima bližnjih.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.