U narodu poznat kao Petrovski post, traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, predstavlja vreme u kom se vernici kroz molitvu, milosrđe, odricanje od mrsne hrane, rđavih misli i dela, približavaju Bogu, sledeći primer svetih apostola.
U svetlosti hramova i toplini molitvi, pravoslavni vernici širom sveta započeli su Apostolski post, poznat i kao Petrovski post. Ovaj post, koji traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, vreme je duhovne obnove, pokajanja i uzdržanja. Kroz post, molitvu i milosrđe, vernici se približavaju Gospodu, sledeći primer svetih apostola, čija je nepokolebljiva vera i hrabrost osvetlila put mnogima.
Kao svaki od četiri duža posta u toku godine, Apostolski post ima posebnu duhovnu vrednost jer nas podseća na živote i dela apostola, čije su reči i dela oblikovale temelje hrišćanske vere. Post je prilika da očistimo svoja srca, obnovimo svoj duh i pripremimo se za svečano slavljenje Svetih apostola Petra i Pavla, čiji praznik obeležavamo 12. jula. Tokom ovog perioda, vernici se pozivaju na uzdržanje od mrsne hrane, ali i na uzdržanje od loših misli, reči i dela.
Shutterstock
Posna trpeza
Tokom Petrovdanskog posta, ponedeljak, sreda i petak se poste na vodi; utorak i četvrtak na ulju; a subota i nedelja na ribi. Ako tokom posta neki dan padne svetitelj sa velikim slavoslovljem, post se može razrešiti na ribu, ulje ili vino, u zavisnosti od dana u nedelji. Međutim, ključnu reč u određivanju jačine posta i eventualnih razrešenja treba da ima duhovnik ili parohijski sveštenik, koji najbolje poznaju fizičko stanje i duhovni uzrast svojih vernika.
Molitva i bogosluženje
Molitva je srce posta. Redovno prisustvovanje bogosluženjima, čitanje svetih spisa i lična molitva pomažu nam da ostanemo povezani s Bogom i pronađemo mir u srcu.
Uzdržanje od hrane i pića
Pridržavanje pravila posta podrazumeva uzdržanje od mrsne hrane. Post nije samo telesno uzdržanje, već i duhovno. Uzdržavanje od loših misli, ogovaranja i svih grehova – jednako je važno.
Milosrđe i dobročinstvo
Post je vreme kada treba posebno da pazimo na potrebe drugih. Činjenje dobrih dela, pomaganje bližnjima i davanje milostinje su načini na koje možemo pokazati ljubav prema bližnjima i Bogu.
Pokajanje i ispovest
Preispitivanje svojih dela i misli, pokajanje za grehe i ispovest pred duhovnikom su ključni koraci ka duhovnom očišćenju i obnovi.
Čitanje duhovne literature
Čitanje duhovnih knjiga i spisa svetih otaca može nam pomoći da bolje razumemo svoju veru i pronađemo inspiraciju za svoj duhovni put.
Apostolski post je vreme da se vratimo suštini naše vere, da ojačamo svoje duhovne korene i obnovimo ljubav prema Bogu i bližnjima. Neka nas primer svetih apostola vodi kroz ovo vreme, donoseći nam mir, radost i duhovnu snagu.
Svima koji poste, neka su na zdravlje i spasenje predstojeći dani telesnog i duhovnog uzdržanja, i pripreme za proslavu Svetih apostola Petra i Pavla.
Iznenadite svoje goste ovom jednostavnim, a savršeno kremastim namazom koji se lako priprema i idealna je za posluženje na prepečenom hlebu ili u korpicama.
Samo par sastojaka i malo vremena potrebni su da napravite ovu posnu poslasticu sa bananom, mlevenim lešnikom i kokosovim brašnom, savršenu za svaku priliku, idealnu sve ljubitelje jednostavnih recepata.
Uživajte u lako pripremljenim i hranljivim jelima koje su savršene za dane posta: ukusna čorbu od griza i praziluka, aromatičan rižoto sa prazilukom, hrskave ćufte od pahuljica i povrća, te osvežavajući sos od kiselih krastavaca i belog luka.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.