U narodu poznat kao Petrovski post, traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, predstavlja vreme u kom se vernici kroz molitvu, milosrđe, odricanje od mrsne hrane, rđavih misli i dela, približavaju Bogu, sledeći primer svetih apostola.
U svetlosti hramova i toplini molitvi, pravoslavni vernici širom sveta započeli su Apostolski post, poznat i kao Petrovski post. Ovaj post, koji traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, vreme je duhovne obnove, pokajanja i uzdržanja. Kroz post, molitvu i milosrđe, vernici se približavaju Gospodu, sledeći primer svetih apostola, čija je nepokolebljiva vera i hrabrost osvetlila put mnogima.
Kao svaki od četiri duža posta u toku godine, Apostolski post ima posebnu duhovnu vrednost jer nas podseća na živote i dela apostola, čije su reči i dela oblikovale temelje hrišćanske vere. Post je prilika da očistimo svoja srca, obnovimo svoj duh i pripremimo se za svečano slavljenje Svetih apostola Petra i Pavla, čiji praznik obeležavamo 12. jula. Tokom ovog perioda, vernici se pozivaju na uzdržanje od mrsne hrane, ali i na uzdržanje od loših misli, reči i dela.
Shutterstock
Posna trpeza
Tokom Petrovdanskog posta, ponedeljak, sreda i petak se poste na vodi; utorak i četvrtak na ulju; a subota i nedelja na ribi. Ako tokom posta neki dan padne svetitelj sa velikim slavoslovljem, post se može razrešiti na ribu, ulje ili vino, u zavisnosti od dana u nedelji. Međutim, ključnu reč u određivanju jačine posta i eventualnih razrešenja treba da ima duhovnik ili parohijski sveštenik, koji najbolje poznaju fizičko stanje i duhovni uzrast svojih vernika.
Molitva i bogosluženje
Molitva je srce posta. Redovno prisustvovanje bogosluženjima, čitanje svetih spisa i lična molitva pomažu nam da ostanemo povezani s Bogom i pronađemo mir u srcu.
Uzdržanje od hrane i pića
Pridržavanje pravila posta podrazumeva uzdržanje od mrsne hrane. Post nije samo telesno uzdržanje, već i duhovno. Uzdržavanje od loših misli, ogovaranja i svih grehova – jednako je važno.
Milosrđe i dobročinstvo
Post je vreme kada treba posebno da pazimo na potrebe drugih. Činjenje dobrih dela, pomaganje bližnjima i davanje milostinje su načini na koje možemo pokazati ljubav prema bližnjima i Bogu.
Pokajanje i ispovest
Preispitivanje svojih dela i misli, pokajanje za grehe i ispovest pred duhovnikom su ključni koraci ka duhovnom očišćenju i obnovi.
Čitanje duhovne literature
Čitanje duhovnih knjiga i spisa svetih otaca može nam pomoći da bolje razumemo svoju veru i pronađemo inspiraciju za svoj duhovni put.
Apostolski post je vreme da se vratimo suštini naše vere, da ojačamo svoje duhovne korene i obnovimo ljubav prema Bogu i bližnjima. Neka nas primer svetih apostola vodi kroz ovo vreme, donoseći nam mir, radost i duhovnu snagu.
Svima koji poste, neka su na zdravlje i spasenje predstojeći dani telesnog i duhovnog uzdržanja, i pripreme za proslavu Svetih apostola Petra i Pavla.
Iznenadite svoje goste ovom jednostavnim, a savršeno kremastim namazom koji se lako priprema i idealna je za posluženje na prepečenom hlebu ili u korpicama.
Samo par sastojaka i malo vremena potrebni su da napravite ovu posnu poslasticu sa bananom, mlevenim lešnikom i kokosovim brašnom, savršenu za svaku priliku, idealnu sve ljubitelje jednostavnih recepata.
Uživajte u lako pripremljenim i hranljivim jelima koje su savršene za dane posta: ukusna čorbu od griza i praziluka, aromatičan rižoto sa prazilukom, hrskave ćufte od pahuljica i povrća, te osvežavajući sos od kiselih krastavaca i belog luka.
Svetitelj čija duhovna luča vekovima osvetljava staze vernika, i danas u manastirski kompleks koji mu je posvećen, privlači mnoge koji nad njegovim moštima pronalaze utehu i spas.
Episkop lipjanski i vikar patrijarha Porfirija, posetio je srpski manastir na Svetoj gori, gde je služio arhijerejsku liturgiju povodom praznika Svetog Jovana Šangajskog, podsećajući na važnost duhovne veze sa ovim svetim mestom i monaškim nasleđem Svetog Save.
Jedan od najomiljenijih besednika današnjice, na duhovnoj tribini u Čačku evocirao je uspomene na blaženopočivšeg vladiku i njegova mnogobrojna čudesna dela, među kojima je i razagnanja oblaka.
Svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, mladi iz regiona kroz igru i učenje u Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, ne samo da usvajaju znanje, već postaju i čuvari dragocene tradicije koja vekovima čini srpski narod posebnim.
U svojoj knjizi, za drugi utorak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik daje smernice kako prepoznati vukove u ovčijoj koži i ostati veran Gospodnjim učenjima.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
Nakon dugogodišnjeg podvižništva u surovom predelu Karulje na Svetoj gori, shi monah Simeon vratio se u srpske zemlje da provede svoje poslednje dane. Njegova jednostavnost i dečija nevinost ostavili su neizbrisiv trag u srcima svih koji su ga sreli.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Prvog ponedeljka posle Duhova, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi piše o otkrivanju duhovne stvarnosti i razumevanju prisustva Svetog Duha u svakodnevnom životu hrišćana.
Kroz svete tajne i svakodnevne molitve, sveštena lica preuzimaju ulogu duhovnih roditelja, pružajući vernicima putokaz ka Božjoj milosti i duhovnom rastu.
Da bi naša ispovest bila ugodna Bogu, ona mora biti iskrena, istinita, bez preuveličavanja, prožeta smirenjem. Otac Nektarije u svojoj knjizi “Pokajanje i ispovest - Povratak čoveka Bogu” objašnjava šta treba imati na umu pre nego što primimo svetu tajnu pokajanja.
Jedan od najomiljenijih besednika današnjice, na duhovnoj tribini u Čačku evocirao je uspomene na blaženopočivšeg vladiku i njegova mnogobrojna čudesna dela, među kojima je i razagnanja oblaka.
Svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, mladi iz regiona kroz igru i učenje u Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, ne samo da usvajaju znanje, već postaju i čuvari dragocene tradicije koja vekovima čini srpski narod posebnim.
U svojoj knjizi, za drugi utorak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik daje smernice kako prepoznati vukove u ovčijoj koži i ostati veran Gospodnjim učenjima.
Iguman Manastira Fenek pojašnjava suštinsku prirodu posta, ističući važnost duhovnog uzdržanja koje prevazilazi telesno. Učenjem o postu kao sredstvu duhovne obnove poziva vernike na povratak Bogu kroz promenu srca i volje.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Uživajte u lako pripremljenim i hranljivim jelima koje su savršene za dane posta: ukusna čorbu od griza i praziluka, aromatičan rižoto sa prazilukom, hrskave ćufte od pahuljica i povrća, te osvežavajući sos od kiselih krastavaca i belog luka.
Uz molitveno učešće patrijarha srpskog Porfirija, arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, kao i brojnih arhijereja, vernici su Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju prisustvovali svečanom činu kanonizacije velike podvižnice koja je svetionik vere i nade za sve generacije.