U narodu poznat kao Petrovski post, traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, predstavlja vreme u kom se vernici kroz molitvu, milosrđe, odricanje od mrsne hrane, rđavih misli i dela, približavaju Bogu, sledeći primer svetih apostola.
U svetlosti hramova i toplini molitvi, pravoslavni vernici širom sveta započeli su Apostolski post, poznat i kao Petrovski post. Ovaj post, koji traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, vreme je duhovne obnove, pokajanja i uzdržanja. Kroz post, molitvu i milosrđe, vernici se približavaju Gospodu, sledeći primer svetih apostola, čija je nepokolebljiva vera i hrabrost osvetlila put mnogima.
Kao svaki od četiri duža posta u toku godine, Apostolski post ima posebnu duhovnu vrednost jer nas podseća na živote i dela apostola, čije su reči i dela oblikovale temelje hrišćanske vere. Post je prilika da očistimo svoja srca, obnovimo svoj duh i pripremimo se za svečano slavljenje Svetih apostola Petra i Pavla, čiji praznik obeležavamo 12. jula. Tokom ovog perioda, vernici se pozivaju na uzdržanje od mrsne hrane, ali i na uzdržanje od loših misli, reči i dela.
Shutterstock
Posna trpeza
Tokom Petrovdanskog posta, ponedeljak, sreda i petak se poste na vodi; utorak i četvrtak na ulju; a subota i nedelja na ribi. Ako tokom posta neki dan padne svetitelj sa velikim slavoslovljem, post se može razrešiti na ribu, ulje ili vino, u zavisnosti od dana u nedelji. Međutim, ključnu reč u određivanju jačine posta i eventualnih razrešenja treba da ima duhovnik ili parohijski sveštenik, koji najbolje poznaju fizičko stanje i duhovni uzrast svojih vernika.
Molitva i bogosluženje
Molitva je srce posta. Redovno prisustvovanje bogosluženjima, čitanje svetih spisa i lična molitva pomažu nam da ostanemo povezani s Bogom i pronađemo mir u srcu.
Uzdržanje od hrane i pića
Pridržavanje pravila posta podrazumeva uzdržanje od mrsne hrane. Post nije samo telesno uzdržanje, već i duhovno. Uzdržavanje od loših misli, ogovaranja i svih grehova – jednako je važno.
Milosrđe i dobročinstvo
Post je vreme kada treba posebno da pazimo na potrebe drugih. Činjenje dobrih dela, pomaganje bližnjima i davanje milostinje su načini na koje možemo pokazati ljubav prema bližnjima i Bogu.
Pokajanje i ispovest
Preispitivanje svojih dela i misli, pokajanje za grehe i ispovest pred duhovnikom su ključni koraci ka duhovnom očišćenju i obnovi.
Čitanje duhovne literature
Čitanje duhovnih knjiga i spisa svetih otaca može nam pomoći da bolje razumemo svoju veru i pronađemo inspiraciju za svoj duhovni put.
Apostolski post je vreme da se vratimo suštini naše vere, da ojačamo svoje duhovne korene i obnovimo ljubav prema Bogu i bližnjima. Neka nas primer svetih apostola vodi kroz ovo vreme, donoseći nam mir, radost i duhovnu snagu.
Svima koji poste, neka su na zdravlje i spasenje predstojeći dani telesnog i duhovnog uzdržanja, i pripreme za proslavu Svetih apostola Petra i Pavla.
Iznenadite svoje goste ovom jednostavnim, a savršeno kremastim namazom koji se lako priprema i idealna je za posluženje na prepečenom hlebu ili u korpicama.
Samo par sastojaka i malo vremena potrebni su da napravite ovu posnu poslasticu sa bananom, mlevenim lešnikom i kokosovim brašnom, savršenu za svaku priliku, idealnu sve ljubitelje jednostavnih recepata.
Uživajte u lako pripremljenim i hranljivim jelima koje su savršene za dane posta: ukusna čorbu od griza i praziluka, aromatičan rižoto sa prazilukom, hrskave ćufte od pahuljica i povrća, te osvežavajući sos od kiselih krastavaca i belog luka.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.