U narodu poznat kao Petrovski post, traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, predstavlja vreme u kom se vernici kroz molitvu, milosrđe, odricanje od mrsne hrane, rđavih misli i dela, približavaju Bogu, sledeći primer svetih apostola.
U svetlosti hramova i toplini molitvi, pravoslavni vernici širom sveta započeli su Apostolski post, poznat i kao Petrovski post. Ovaj post, koji traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, vreme je duhovne obnove, pokajanja i uzdržanja. Kroz post, molitvu i milosrđe, vernici se približavaju Gospodu, sledeći primer svetih apostola, čija je nepokolebljiva vera i hrabrost osvetlila put mnogima.
Kao svaki od četiri duža posta u toku godine, Apostolski post ima posebnu duhovnu vrednost jer nas podseća na živote i dela apostola, čije su reči i dela oblikovale temelje hrišćanske vere. Post je prilika da očistimo svoja srca, obnovimo svoj duh i pripremimo se za svečano slavljenje Svetih apostola Petra i Pavla, čiji praznik obeležavamo 12. jula. Tokom ovog perioda, vernici se pozivaju na uzdržanje od mrsne hrane, ali i na uzdržanje od loših misli, reči i dela.
Shutterstock
Posna trpeza
Tokom Petrovdanskog posta, ponedeljak, sreda i petak se poste na vodi; utorak i četvrtak na ulju; a subota i nedelja na ribi. Ako tokom posta neki dan padne svetitelj sa velikim slavoslovljem, post se može razrešiti na ribu, ulje ili vino, u zavisnosti od dana u nedelji. Međutim, ključnu reč u određivanju jačine posta i eventualnih razrešenja treba da ima duhovnik ili parohijski sveštenik, koji najbolje poznaju fizičko stanje i duhovni uzrast svojih vernika.
Molitva i bogosluženje
Molitva je srce posta. Redovno prisustvovanje bogosluženjima, čitanje svetih spisa i lična molitva pomažu nam da ostanemo povezani s Bogom i pronađemo mir u srcu.
Uzdržanje od hrane i pića
Pridržavanje pravila posta podrazumeva uzdržanje od mrsne hrane. Post nije samo telesno uzdržanje, već i duhovno. Uzdržavanje od loših misli, ogovaranja i svih grehova – jednako je važno.
Milosrđe i dobročinstvo
Post je vreme kada treba posebno da pazimo na potrebe drugih. Činjenje dobrih dela, pomaganje bližnjima i davanje milostinje su načini na koje možemo pokazati ljubav prema bližnjima i Bogu.
Pokajanje i ispovest
Preispitivanje svojih dela i misli, pokajanje za grehe i ispovest pred duhovnikom su ključni koraci ka duhovnom očišćenju i obnovi.
Čitanje duhovne literature
Čitanje duhovnih knjiga i spisa svetih otaca može nam pomoći da bolje razumemo svoju veru i pronađemo inspiraciju za svoj duhovni put.
Apostolski post je vreme da se vratimo suštini naše vere, da ojačamo svoje duhovne korene i obnovimo ljubav prema Bogu i bližnjima. Neka nas primer svetih apostola vodi kroz ovo vreme, donoseći nam mir, radost i duhovnu snagu.
Svima koji poste, neka su na zdravlje i spasenje predstojeći dani telesnog i duhovnog uzdržanja, i pripreme za proslavu Svetih apostola Petra i Pavla.
Iznenadite svoje goste ovom jednostavnim, a savršeno kremastim namazom koji se lako priprema i idealna je za posluženje na prepečenom hlebu ili u korpicama.
Samo par sastojaka i malo vremena potrebni su da napravite ovu posnu poslasticu sa bananom, mlevenim lešnikom i kokosovim brašnom, savršenu za svaku priliku, idealnu sve ljubitelje jednostavnih recepata.
Uživajte u lako pripremljenim i hranljivim jelima koje su savršene za dane posta: ukusna čorbu od griza i praziluka, aromatičan rižoto sa prazilukom, hrskave ćufte od pahuljica i povrća, te osvežavajući sos od kiselih krastavaca i belog luka.
Na velikom međunarodnom forumu, đakon Vasilije Bursać predstavio višedecenijska iskustva agencije Dobročinstvo, istakavši značaj svetih putovanja, učenja i očuvanja tradicije u izazovima modernog društva.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Antonija Velikog po starom, i Sabor Svetih Tri Jerarha po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svete Martine i Svete Hijacinte Marescoti, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
U besedi za petak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razlikovati površno znanje koje obmanjuje od istinske mudrosti koja osvetljava srce i oblikuje duh.