Printscreen/Youtube/ГРАД ЗЕЛЕНЕ БОЈЕAstronomski sat katedrale u Mesini sa večnim kalendarom na zvoniku posvećenom Svetoj Mariji, na Siciliji
Iako se astrološki znakovi mogu naći na freskama pojedinih hrišćanskih svetilišta, dok crkva osuđuje astrologiju kao đavolsko delo, njihovo prisustvo nema veze sa okultizmom. Ovi prikazi su deo srednjovekovne astronomije i kosmologije, a ne astrologije, pojašnjava otac Goran.
Hrišćanstvo već vekovima dosledno odbacuje i osuđuje astrologiju i sve oblike proricanja sudbine kao okultne prakse koje se kose sa učenjem Crkve. U svetlu tog stava, može delovati zbunjujuće i paradoksalno kada se astrološki znakovi pojave na ikonama ili freskama unutar hrišćanskih crkava i manastira. No, šta se zaista krije iza ovih prikaza?
Shutterstock
Veoma retka freska, koja prikazuje Isusa Hrista okruženog zodijačkim krugom, u manastiru Dekulu na Peleponezu u Grčkoj
Protojerej Goran Kovačević nudi uvid u ovu neobičnu pojavu, pojašnjavajući kontekst i značaj ovih prikaza.
- U prvi mah, ili na prvi pogled to izgleda zbunjujuće. Šta traže znaci Zodijaka, ili znaci astrologije, ili horoskopski znaci, na jednoj fresci ili više njih u crkvi ili u manastiru? Međutim, nema tu ništa skandalozno. Sami astrolozi, ti ljudi koji se bave tim okultnim radnjama, opravdavaju to kao jednu Božiju nauku ili Božije otkrovenje, tako što pokazuju i ukazuju na te freske i na te predstave - započinje protojerej Kovačević, prenosi kanal "Pravoslavne pouke".
On dalje razjašnjava da ovi prikazi nemaju nikakve veze sa okultizmom niti horoskopima:
- O čemu se radi? Verujem da većina pravoslavnih zna, ako ne i svi, da Gospodu odmah nakon rođenja na poklonjenje dolaze takozvani zvezdari. Odakle su oni došli? Pa sa Istoka. Oni dolaze iz Haldeje i nazvani su Haldejici. Gde je ta Haldeja? To je predeo Vavilona, odnosno današnjeg Iraka.
Printscreen/Youtube/ГРАД ЗЕЛЕНЕ БОЈЕ
Protojerej Goran Kovačević
Protojerej Kovačević nastavlja objašnjavajući da su upravo u Vavilonu nastali temelji astronomije, nauke o proučavanju nebeskih tela, koja je u srednjem veku bila tesno povezana sa prognoziranjem vremenskih prilika.
- Ono šta je nastalo upravo u tom Vavilonu - jeste astronomija. Šta je astronomija? To je proučavanje nebeskih tela. Na osnovu tih proučavanja, astronomi su se bavili prognozom - ono što danas rade meteorolozi danas. Prognozirali su vremenske prilike koje nas čekaju. Oni su radi izrade kalendara pratili nebeska tela. I ta sazvežđa su obeležili životinjskim i ljudskim predstavama, radi lakše prepoznatljivosti na nebu.
Kako protojerej objašnjava, dok se razvijala astronomija, paralelno je nastajala i astrologija, koja je kretanje nebeskih tela povezivala sa ljudskim sudbinama, što crkva kategorično odbacuje.
Shutterstock
Astronomski sat katedrale u Mesini sa večnim kalendarom na zvoniku posvećenom Svetoj Mariji, na Siciliji
- Istovremeno, sa tom astronomijom nastaje i takozvana astrologija, koja kretanje nebeskih tela dovodi u vezu sa ljudskim sudbinama. A to, crkva energično odbacuje i osuđuje kao đavolsko delo.
Otac Goran dalje pojašnjava da su astronomi i astrolozi koristili iste simbole:
- Astronomi i astrolozi koriste iste simbole i do razlaza ove dve, nazovimo ih, discipline, dolazi tek u 17. i 18. veku. Predstave koje vidimo na nekim freskama, uglavnom se nalaze u srednjovekovnim manastirima ili crkvama. Tu vidimo astronomsku predstavu.”
Protojerej Goran Kovačević ističe da prikazi zodijačkih znakova na freskama u hrišćanskim svetilištima imaju korene u vizantijskoj kosmologiji.
Shutterstock
Stari astrološki sat na Katedrale Gospe od Šartra, u mestašcu Šartr pored Pariza
- Tu vidimo Isusa Hrista, predstavljenog kao kosmokratora, odnosno, gospodara kosmosa. I kako se predstavlja Kosmos u to vreme? Astronomskim znacima, koje je Vizantija, odnosno Romeja, preuzela od rimsko-jelinske astronomije, a oni su to, pak, preuzeli upravo iz Vavilona. Dakle, ta predstava na pojedinim freskama nema nikakve veze sa astrologijom, već sa kosmologijom, prema viđenju astronomske nauke iz Srednjeg veka - zaključuje protojerej Kovačević.
Ipak, kao što protojerej zaključuje, percepcija ovih prikaza može biti varljiva.
- Svako vidi ono što hoće, tako i astrolozi. Dok im Hrist ne otvori oči - završava protojerej otac Goran nastojeći poručujući da prisustvo astroloških znakova u hrišćanskim svetilištima nije izraz prihvatanja astrologije, već deo bogate istorijske i kulturne tradicije srednjovekovne astronomije.
Ajeti iz sure Az-Zuhruf podsećaju da Bog sve vidi i zna, dok istovremeno upozorava na konačni Dan presude i poziva vernike na introspektivno promišljanje i duhovnu budnost.
Pouke omiljenog patrijarha srpskog nisu bile uputstva, već životni primer – tiha istina koja nas i danas podseća da vera ne živi u propovedi, već u svakodnevnom hodu i ličnom svedočanstvu.
Od duhovnog preobražaja Ljiljane Habjanović Đurović i nevidljivih znakova za Lenu Kovačević, do blagoslova patrijarha Pavla nad Novakom Đokovićem – priče o veri, nadi i neizrecivim Božijim darovima koji osvetljavaju svaki korak kroz život.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Na Internetu danas svakodnevno imate nove "pravoslavne kanale", koji prosto niču kao pečurke posle kiše. Većina, nažalost, ovog je tipa: "Danas je Aranđelovdan, valja se ovo, ne valja se ono", "Ovo nipošto ne radi" ili "Ako izgovoriš ovu molitvu desiće ti se to i to", počeo je priču otac Goran Kovačević i objasnio da je to čist satanizam.
Pouke omiljenog patrijarha srpskog nisu bile uputstva, već životni primer – tiha istina koja nas i danas podseća da vera ne živi u propovedi, već u svakodnevnom hodu i ličnom svedočanstvu.
Od duhovnog preobražaja Ljiljane Habjanović Đurović i nevidljivih znakova za Lenu Kovačević, do blagoslova patrijarha Pavla nad Novakom Đokovićem – priče o veri, nadi i neizrecivim Božijim darovima koji osvetljavaju svaki korak kroz život.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Nakon odlaska iz "Intela" Patrik Gelsinger pokrenuo je razvoj veštačke inteligencije zasnovane na hrišćanskim vrednostima, verujući da tehnologija može biti "sila za dobro" ako je oblikuju ljudi vođeni verom.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 21. nedelju po Duhovima vodi nas kroz vreme i svetinje, pozivajući na molitvu, samopregled i svesnost darova koje primamo svaki dan.