Printscreen/Youtube/ГРАД ЗЕЛЕНЕ БОЈЕAstronomski sat katedrale u Mesini sa večnim kalendarom na zvoniku posvećenom Svetoj Mariji, na Siciliji
Iako se astrološki znakovi mogu naći na freskama pojedinih hrišćanskih svetilišta, dok crkva osuđuje astrologiju kao đavolsko delo, njihovo prisustvo nema veze sa okultizmom. Ovi prikazi su deo srednjovekovne astronomije i kosmologije, a ne astrologije, pojašnjava otac Goran.
Hrišćanstvo već vekovima dosledno odbacuje i osuđuje astrologiju i sve oblike proricanja sudbine kao okultne prakse koje se kose sa učenjem Crkve. U svetlu tog stava, može delovati zbunjujuće i paradoksalno kada se astrološki znakovi pojave na ikonama ili freskama unutar hrišćanskih crkava i manastira. No, šta se zaista krije iza ovih prikaza?
Shutterstock
Veoma retka freska, koja prikazuje Isusa Hrista okruženog zodijačkim krugom, u manastiru Dekulu na Peleponezu u Grčkoj
Protojerej Goran Kovačević nudi uvid u ovu neobičnu pojavu, pojašnjavajući kontekst i značaj ovih prikaza.
- U prvi mah, ili na prvi pogled to izgleda zbunjujuće. Šta traže znaci Zodijaka, ili znaci astrologije, ili horoskopski znaci, na jednoj fresci ili više njih u crkvi ili u manastiru? Međutim, nema tu ništa skandalozno. Sami astrolozi, ti ljudi koji se bave tim okultnim radnjama, opravdavaju to kao jednu Božiju nauku ili Božije otkrovenje, tako što pokazuju i ukazuju na te freske i na te predstave - započinje protojerej Kovačević, prenosi kanal "Pravoslavne pouke".
On dalje razjašnjava da ovi prikazi nemaju nikakve veze sa okultizmom niti horoskopima:
- O čemu se radi? Verujem da većina pravoslavnih zna, ako ne i svi, da Gospodu odmah nakon rođenja na poklonjenje dolaze takozvani zvezdari. Odakle su oni došli? Pa sa Istoka. Oni dolaze iz Haldeje i nazvani su Haldejici. Gde je ta Haldeja? To je predeo Vavilona, odnosno današnjeg Iraka.
Printscreen/Youtube/ГРАД ЗЕЛЕНЕ БОЈЕ
Protojerej Goran Kovačević
Protojerej Kovačević nastavlja objašnjavajući da su upravo u Vavilonu nastali temelji astronomije, nauke o proučavanju nebeskih tela, koja je u srednjem veku bila tesno povezana sa prognoziranjem vremenskih prilika.
- Ono šta je nastalo upravo u tom Vavilonu - jeste astronomija. Šta je astronomija? To je proučavanje nebeskih tela. Na osnovu tih proučavanja, astronomi su se bavili prognozom - ono što danas rade meteorolozi danas. Prognozirali su vremenske prilike koje nas čekaju. Oni su radi izrade kalendara pratili nebeska tela. I ta sazvežđa su obeležili životinjskim i ljudskim predstavama, radi lakše prepoznatljivosti na nebu.
Kako protojerej objašnjava, dok se razvijala astronomija, paralelno je nastajala i astrologija, koja je kretanje nebeskih tela povezivala sa ljudskim sudbinama, što crkva kategorično odbacuje.
Shutterstock
Astronomski sat katedrale u Mesini sa večnim kalendarom na zvoniku posvećenom Svetoj Mariji, na Siciliji
- Istovremeno, sa tom astronomijom nastaje i takozvana astrologija, koja kretanje nebeskih tela dovodi u vezu sa ljudskim sudbinama. A to, crkva energično odbacuje i osuđuje kao đavolsko delo.
Otac Goran dalje pojašnjava da su astronomi i astrolozi koristili iste simbole:
- Astronomi i astrolozi koriste iste simbole i do razlaza ove dve, nazovimo ih, discipline, dolazi tek u 17. i 18. veku. Predstave koje vidimo na nekim freskama, uglavnom se nalaze u srednjovekovnim manastirima ili crkvama. Tu vidimo astronomsku predstavu.”
Protojerej Goran Kovačević ističe da prikazi zodijačkih znakova na freskama u hrišćanskim svetilištima imaju korene u vizantijskoj kosmologiji.
Shutterstock
Stari astrološki sat na Katedrale Gospe od Šartra, u mestašcu Šartr pored Pariza
- Tu vidimo Isusa Hrista, predstavljenog kao kosmokratora, odnosno, gospodara kosmosa. I kako se predstavlja Kosmos u to vreme? Astronomskim znacima, koje je Vizantija, odnosno Romeja, preuzela od rimsko-jelinske astronomije, a oni su to, pak, preuzeli upravo iz Vavilona. Dakle, ta predstava na pojedinim freskama nema nikakve veze sa astrologijom, već sa kosmologijom, prema viđenju astronomske nauke iz Srednjeg veka - zaključuje protojerej Kovačević.
Ipak, kao što protojerej zaključuje, percepcija ovih prikaza može biti varljiva.
- Svako vidi ono što hoće, tako i astrolozi. Dok im Hrist ne otvori oči - završava protojerej otac Goran nastojeći poručujući da prisustvo astroloških znakova u hrišćanskim svetilištima nije izraz prihvatanja astrologije, već deo bogate istorijske i kulturne tradicije srednjovekovne astronomije.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na Internetu danas svakodnevno imate nove "pravoslavne kanale", koji prosto niču kao pečurke posle kiše. Većina, nažalost, ovog je tipa: "Danas je Aranđelovdan, valja se ovo, ne valja se ono", "Ovo nipošto ne radi" ili "Ako izgovoriš ovu molitvu desiće ti se to i to", počeo je priču otac Goran Kovačević i objasnio da je to čist satanizam.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.