NOSIO JE IKONU BOGORODICE NA GRUDIMA DOK SU GA MUČILI: Srpska pravoslavna crkva sutra slavi Svetog velikomučenika Nikitu
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Iako se astrološki znakovi mogu naći na freskama pojedinih hrišćanskih svetilišta, dok crkva osuđuje astrologiju kao đavolsko delo, njihovo prisustvo nema veze sa okultizmom. Ovi prikazi su deo srednjovekovne astronomije i kosmologije, a ne astrologije, pojašnjava otac Goran.
Hrišćanstvo već vekovima dosledno odbacuje i osuđuje astrologiju i sve oblike proricanja sudbine kao okultne prakse koje se kose sa učenjem Crkve. U svetlu tog stava, može delovati zbunjujuće i paradoksalno kada se astrološki znakovi pojave na ikonama ili freskama unutar hrišćanskih crkava i manastira. No, šta se zaista krije iza ovih prikaza?
Protojerej Goran Kovačević nudi uvid u ovu neobičnu pojavu, pojašnjavajući kontekst i značaj ovih prikaza.
- U prvi mah, ili na prvi pogled to izgleda zbunjujuće. Šta traže znaci Zodijaka, ili znaci astrologije, ili horoskopski znaci, na jednoj fresci ili više njih u crkvi ili u manastiru? Međutim, nema tu ništa skandalozno. Sami astrolozi, ti ljudi koji se bave tim okultnim radnjama, opravdavaju to kao jednu Božiju nauku ili Božije otkrovenje, tako što pokazuju i ukazuju na te freske i na te predstave - započinje protojerej Kovačević, prenosi kanal "Pravoslavne pouke".
On dalje razjašnjava da ovi prikazi nemaju nikakve veze sa okultizmom niti horoskopima:
- O čemu se radi? Verujem da većina pravoslavnih zna, ako ne i svi, da Gospodu odmah nakon rođenja na poklonjenje dolaze takozvani zvezdari. Odakle su oni došli? Pa sa Istoka. Oni dolaze iz Haldeje i nazvani su Haldejici. Gde je ta Haldeja? To je predeo Vavilona, odnosno današnjeg Iraka.
Protojerej Kovačević nastavlja objašnjavajući da su upravo u Vavilonu nastali temelji astronomije, nauke o proučavanju nebeskih tela, koja je u srednjem veku bila tesno povezana sa prognoziranjem vremenskih prilika.
- Ono šta je nastalo upravo u tom Vavilonu - jeste astronomija. Šta je astronomija? To je proučavanje nebeskih tela. Na osnovu tih proučavanja, astronomi su se bavili prognozom - ono što danas rade meteorolozi danas. Prognozirali su vremenske prilike koje nas čekaju. Oni su radi izrade kalendara pratili nebeska tela. I ta sazvežđa su obeležili životinjskim i ljudskim predstavama, radi lakše prepoznatljivosti na nebu.
Kako protojerej objašnjava, dok se razvijala astronomija, paralelno je nastajala i astrologija, koja je kretanje nebeskih tela povezivala sa ljudskim sudbinama, što crkva kategorično odbacuje.
- Istovremeno, sa tom astronomijom nastaje i takozvana astrologija, koja kretanje nebeskih tela dovodi u vezu sa ljudskim sudbinama. A to, crkva energično odbacuje i osuđuje kao đavolsko delo.
Otac Goran dalje pojašnjava da su astronomi i astrolozi koristili iste simbole:
- Astronomi i astrolozi koriste iste simbole i do razlaza ove dve, nazovimo ih, discipline, dolazi tek u 17. i 18. veku. Predstave koje vidimo na nekim freskama, uglavnom se nalaze u srednjovekovnim manastirima ili crkvama. Tu vidimo astronomsku predstavu.”
Protojerej Goran Kovačević ističe da prikazi zodijačkih znakova na freskama u hrišćanskim svetilištima imaju korene u vizantijskoj kosmologiji.
- Tu vidimo Isusa Hrista, predstavljenog kao kosmokratora, odnosno, gospodara kosmosa. I kako se predstavlja Kosmos u to vreme? Astronomskim znacima, koje je Vizantija, odnosno Romeja, preuzela od rimsko-jelinske astronomije, a oni su to, pak, preuzeli upravo iz Vavilona. Dakle, ta predstava na pojedinim freskama nema nikakve veze sa astrologijom, već sa kosmologijom, prema viđenju astronomske nauke iz Srednjeg veka - zaključuje protojerej Kovačević.
Ipak, kao što protojerej zaključuje, percepcija ovih prikaza može biti varljiva.
- Svako vidi ono što hoće, tako i astrolozi. Dok im Hrist ne otvori oči - završava protojerej otac Goran nastojeći poručujući da prisustvo astroloških znakova u hrišćanskim svetilištima nije izraz prihvatanja astrologije, već deo bogate istorijske i kulturne tradicije srednjovekovne astronomije.
Vlasti Jordana najavile su da će uoči jubileja 2030. godine biti izgrađeni kompleks za hodočasnike i muzej, uz velika ulaganja u Al-Magtas, tradicionalno mesto Hristovog krštenja Sud u Strazburu odlučuje hoće li Evropa ukloniti Hrista sa javnih površina i zaboraviti svoje duhovne korene. Od animiranog filma o Davidu i serija sa biblijskim motivima do novog ostvarenja Mela Gibsona o Vaskrsenju Hristovom, holivudski studiji sve više ulažu u filmove i serije inspirisane duhovnim vrednostima. Performans ispred katedrale Svetog Pavla otvorio je oštru raspravu o granicama hrišćanske poruke, političkog aktivizma i dubokog sukoba levice i desnice u Britaniji. Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere. Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći. U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija. Sveštenik Jevgenije Murzin objašnjava zbog čega su radost spasenja i sećanje na Hristovo stradanje neraskidivo povezani. U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu. Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama. Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu. Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje. : U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu. Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik. Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.



POČELE PRIPREME ZA 2.000. GODIŠNJICU KRŠTENJA ISUSA HRISTA: Veliki planovi za proslavu na jednom od najvećih svetih mesta na svetu
TRAŽE UKLANJANJE HRIŠĆANSKIH SIMBOLA IZ JAVNOG PROSTORA: Evropski sud za ljudska prava uskoro donosi istorijsku odluku
VELIKI PREOKRET U HOLIVUDU: Verske teme se vraćaju u bioskope - publika željna moralnih filmskih priča
HRISTA PRIKAZALI KAO MIGRANTA: Pred Božić u Londonu iskoristili Isusa kao sredstvo političkog obračuna
OŽIVELA MISTERIJA STARA 1.700 GODINA: Nova arheološka istraživanja potvrdila reči iz Jevanđelja o Časnom Krstu na kome je Isus raspet
KADA DEMONI NAPADNU, ČOVEK NE TREBA DA BEŽI, NEGO DA URADI OVO: Sveti Siluan Atonski otkriva gde se tada vodi prava borba
KO JE KO NA IKONI VOZDVIŽENJA ČASNOG KRSTA: Pogledajte pažljivo, svaka figura ima svoje mesto i posebno značenje
ZAŠTO SE NA KRSTOVDAN POSTI? Otac Jevgenije objašnjava da se odgovor krije u samom Krstu
DOK OVO STABLO RAĐA, BIĆE I SRBA NA KOSOVU I METOHIJI: Monahinja Irina iz Pećke patrijaršije podseća na drevno predanje (FOTO, VIDEO)
NOVI ZVUK SA STARE KOSOVSKE SVETINJE: Posle 102 godine na hramu u Babinom Mostu zamenjeno je zvono (VIDEO)
ZVONCE SA STAZE SVETE PETKE: Pravoslavna priča za decu (VIDEO)
GROM JE UBIO SVE NJIHOVE DŽELATE: Danas slavimo Svete mučenice Minodoru, Mitrodoru i Nimfodoru
KOLIKO ČOVEK MOŽE DA SE PRIBLIŽI BOGU? Vladika Nikolaj otkriva gde je granica koju verni ne sme da pređe
VERSKI KALENDAR ZA NEDELJU 27. SEPTEMBAR
ŠTA TREBA ZNATI PRE ODLASKA U CRKVU NA KRSTOVDAN: Evo kada se čine zemni pokloni, šta se radi pred Krstom i zašto treba doći ranije