Printscreen/Youtube/ГРАД ЗЕЛЕНЕ БОЈЕAstronomski sat katedrale u Mesini sa večnim kalendarom na zvoniku posvećenom Svetoj Mariji, na Siciliji
Iako se astrološki znakovi mogu naći na freskama pojedinih hrišćanskih svetilišta, dok crkva osuđuje astrologiju kao đavolsko delo, njihovo prisustvo nema veze sa okultizmom. Ovi prikazi su deo srednjovekovne astronomije i kosmologije, a ne astrologije, pojašnjava otac Goran.
Hrišćanstvo već vekovima dosledno odbacuje i osuđuje astrologiju i sve oblike proricanja sudbine kao okultne prakse koje se kose sa učenjem Crkve. U svetlu tog stava, može delovati zbunjujuće i paradoksalno kada se astrološki znakovi pojave na ikonama ili freskama unutar hrišćanskih crkava i manastira. No, šta se zaista krije iza ovih prikaza?
Shutterstock
Veoma retka freska, koja prikazuje Isusa Hrista okruženog zodijačkim krugom, u manastiru Dekulu na Peleponezu u Grčkoj
Protojerej Goran Kovačević nudi uvid u ovu neobičnu pojavu, pojašnjavajući kontekst i značaj ovih prikaza.
- U prvi mah, ili na prvi pogled to izgleda zbunjujuće. Šta traže znaci Zodijaka, ili znaci astrologije, ili horoskopski znaci, na jednoj fresci ili više njih u crkvi ili u manastiru? Međutim, nema tu ništa skandalozno. Sami astrolozi, ti ljudi koji se bave tim okultnim radnjama, opravdavaju to kao jednu Božiju nauku ili Božije otkrovenje, tako što pokazuju i ukazuju na te freske i na te predstave - započinje protojerej Kovačević, prenosi kanal "Pravoslavne pouke".
On dalje razjašnjava da ovi prikazi nemaju nikakve veze sa okultizmom niti horoskopima:
- O čemu se radi? Verujem da većina pravoslavnih zna, ako ne i svi, da Gospodu odmah nakon rođenja na poklonjenje dolaze takozvani zvezdari. Odakle su oni došli? Pa sa Istoka. Oni dolaze iz Haldeje i nazvani su Haldejici. Gde je ta Haldeja? To je predeo Vavilona, odnosno današnjeg Iraka.
Printscreen/Youtube/ГРАД ЗЕЛЕНЕ БОЈЕ
Protojerej Goran Kovačević
Protojerej Kovačević nastavlja objašnjavajući da su upravo u Vavilonu nastali temelji astronomije, nauke o proučavanju nebeskih tela, koja je u srednjem veku bila tesno povezana sa prognoziranjem vremenskih prilika.
- Ono šta je nastalo upravo u tom Vavilonu - jeste astronomija. Šta je astronomija? To je proučavanje nebeskih tela. Na osnovu tih proučavanja, astronomi su se bavili prognozom - ono što danas rade meteorolozi danas. Prognozirali su vremenske prilike koje nas čekaju. Oni su radi izrade kalendara pratili nebeska tela. I ta sazvežđa su obeležili životinjskim i ljudskim predstavama, radi lakše prepoznatljivosti na nebu.
Kako protojerej objašnjava, dok se razvijala astronomija, paralelno je nastajala i astrologija, koja je kretanje nebeskih tela povezivala sa ljudskim sudbinama, što crkva kategorično odbacuje.
Shutterstock
Astronomski sat katedrale u Mesini sa večnim kalendarom na zvoniku posvećenom Svetoj Mariji, na Siciliji
- Istovremeno, sa tom astronomijom nastaje i takozvana astrologija, koja kretanje nebeskih tela dovodi u vezu sa ljudskim sudbinama. A to, crkva energično odbacuje i osuđuje kao đavolsko delo.
Otac Goran dalje pojašnjava da su astronomi i astrolozi koristili iste simbole:
- Astronomi i astrolozi koriste iste simbole i do razlaza ove dve, nazovimo ih, discipline, dolazi tek u 17. i 18. veku. Predstave koje vidimo na nekim freskama, uglavnom se nalaze u srednjovekovnim manastirima ili crkvama. Tu vidimo astronomsku predstavu.”
Protojerej Goran Kovačević ističe da prikazi zodijačkih znakova na freskama u hrišćanskim svetilištima imaju korene u vizantijskoj kosmologiji.
Shutterstock
Stari astrološki sat na Katedrale Gospe od Šartra, u mestašcu Šartr pored Pariza
- Tu vidimo Isusa Hrista, predstavljenog kao kosmokratora, odnosno, gospodara kosmosa. I kako se predstavlja Kosmos u to vreme? Astronomskim znacima, koje je Vizantija, odnosno Romeja, preuzela od rimsko-jelinske astronomije, a oni su to, pak, preuzeli upravo iz Vavilona. Dakle, ta predstava na pojedinim freskama nema nikakve veze sa astrologijom, već sa kosmologijom, prema viđenju astronomske nauke iz Srednjeg veka - zaključuje protojerej Kovačević.
Ipak, kao što protojerej zaključuje, percepcija ovih prikaza može biti varljiva.
- Svako vidi ono što hoće, tako i astrolozi. Dok im Hrist ne otvori oči - završava protojerej otac Goran nastojeći poručujući da prisustvo astroloških znakova u hrišćanskim svetilištima nije izraz prihvatanja astrologije, već deo bogate istorijske i kulturne tradicije srednjovekovne astronomije.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Vlasti Jordana najavile su da će uoči jubileja 2030. godine biti izgrađeni kompleks za hodočasnike i muzej, uz velika ulaganja u Al-Magtas, tradicionalno mesto Hristovog krštenja
Od animiranog filma o Davidu i serija sa biblijskim motivima do novog ostvarenja Mela Gibsona o Vaskrsenju Hristovom, holivudski studiji sve više ulažu u filmove i serije inspirisane duhovnim vrednostima.
Performans ispred katedrale Svetog Pavla otvorio je oštru raspravu o granicama hrišćanske poruke, političkog aktivizma i dubokog sukoba levice i desnice u Britaniji.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.