U ovoj drevnoj afričkoj zemlji, istočno hrišćanstvo predstavlja živu riznicu vere, tradicije i kulture, koja uprkos svim izazovima ostaje čvrsto ukorenjena u svojoj bogatoj istoriji i duhovnosti, koja je preživela vekove i koja će, bez sumnje, nastaviti da blista i u budućnosti.
Koreni pravoslavlja u Etiopiji potiču još iz perioda ranog hrišćanstva, iz 4. veka, kada je Sveti Frumentije, misionar i prvi episkop Etiopije, doveo svetlost hrišćanstva u ovu drevnu zemlju. Prema predanju, Sveti Frumentije je stigao u Etiopiju nakon brodoloma i ubrzo je postao učitelj i savetnik cara Ezane, koji je prihvatio hrišćanstvo i proglasio ga zvaničnom religijom carstva. Od tada, pravoslavna vera se širi i ukorenjuje duboko u etiopskoj kulturi i tradiciji.
Amanuel Sileshi / AFP / Profimedia
Vernici Etiopiske pravoslavne crkve na vaskršnjoj liturgiji 2024.
Duhovni stubovi i svetinje
Etiopska pravoslavna crkva pripada orijentalno-pravoslavnim crkvama, zajedno sa Eritrejskom orijentalno-pravoslavnom crkvom, Jermenskom orijentalno-pravoslavnom crkvom, Koptskom orijentalno-pravoslavnom crkvom sa sedištem u Aleksandriji, Malankarskom orijentalno-pravoslavnom crkvom u južnoj Indiji i Sirijskom orijentalno-pravoslavnom crkvom sa nominalnim sedištem u Antiohiji i stvarnim sedištem u Damasku. Etiopska pravoslavna crkva poznata je po svojim jedinstvenim liturgijskim praksama, koje uključuju bogatu ikonografiju, prelepe crkvene pesme i specifične obrede. Crkve poput one u Lalibeli, izgrađene u steni, predstavljaju čuda arhitekture i simbol vere koja je preživela vekove. Lalibela, sa svojim monolitnim crkvama, je samo jedno od mnogih svetih mesta koje privlače hodočasnike iz celog sveta.
Amanuel Sileshi / AFP / Profimedia
Vernici Etiopiske pravoslavne crkve na vaskršnjoj liturgiji 2024.
Osmo svetsko čudo
Crkva Svetog Đorđa u Lalibeli, u Etiopiji, često se naziva osmim svetskim čudom. Ova monolitna crkva, isklesana iz jednog komada stene, predstavlja svetište neizmerne duhovne vrednosti i mesto hodočašća za vernike Etiopske pravoslavne crkve. Smeštena u regiji Amhara, Crkva Svetog Đorđa je pod zaštitom UNESCO-a kao mesto svetske baštine. Njeni kameni zidovi odišu svetlošću i nadom, pružajući utočište i inspiraciju svim posetiocima koji dolaze da se poklone i duhovno uzdignu u ovom svetom mestu.
Michele Spatari / AFP / Profimedia
Crkva Svetog Đorđa u Lalibeli
Pravoslavna zajednica danas
Danas, pravoslavna zajednica u Etiopiji broji preko 40 miliona vernika, što je čini jednom od najvećih pravoslavnih zajednica na svetu. Ova zajednica je zadržala svoje duhovne tradicije i običaje, dok se istovremeno suočava sa savremenim izazovima i promenama.
Etiopska pravoslavna crkva igra ključnu ulogu u društvenom i kulturnom životu zemlje. Crkva pruža obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i humanitarnu pomoć mnogima kojima je potrebna. Posebno su značajne crkvene škole, gde se pored osnovnog obrazovanja, deca uče i duhovnim vrednostima i tradicijama.
Jacques Witt / Sipa Press / Profimedia
Crkva Svetog Đorđa u Lalibeli
Pravoslavlje u odnosu na druge religije u Etiopiji
Etiopija je zemlja religijskog pluralizma, sa pravoslavljem koje čini oko 43,5% populacije. Osim pravoslavlja, značajne religijske zajednice uključuju islam, koji čini oko 33,9% stanovništva, i protestantizam sa oko 18,6% vernika. Preostali deo stanovništva prati druge religije ili su nereligiozni. Ova raznovrsnost religija doprinosi bogatstvu etiopske kulture i predstavlja izazov, ali i priliku za međureligijski dijalog i zajednički rad na društvenim pitanjima.
Liturgijski život i praznici
Liturgijski život Etiopske pravoslavne crkve bogat je i raznovrstan. Praznici poput Božića (Gena) i Vaskrsa (Fasika) slave se s velikom radošću i svečanošću. Posebno je značajan praznik Timkat, koji obeležava krštenje Isusa Hrista, kada se vrši svečano obnavljanje zaveta i krštenja, uz svečane povorke i bogosluženja.
Amanuel Sileshi / AFP / Profimedia
Liturgija u Etiopiskoj pravoslavnoj crkvi
Izazovi i nade za budućnost
Iako se Etiopska pravoslavna crkva suočava sa brojnim izazovima, uključujući ekonomske teškoće i političku nestabilnost, vera i duh zajednice ostaju nepoljuljani. Crkva se trudi da očuva svoj identitet i da odgovori na potrebe vernika u savremenom društvu.
Jedan od ključnih izazova je očuvanje mladih u crkvi i njihovo uključivanje u duhovni život. Crkva ulaže napore u edukaciju i stvaranje programa koji će privući mlađe generacije, kako bi se osiguralo da plamen vere nastavi da gori kroz naredne vekove.
Prenos moštiju Svetog Save iz Trnove, gde je bio sahranjen, u Manastir Mileševu, dogodio se za vreme vladavine kralja Vladislava 1237. godine, 19. maja po novom, a 6. maja po starom kalendaru.
Sveti Teofan Zatvornik u ponedeljak pete sedmice po Vaskrsu otkriva duhovni razlog neverovanja – ne samo tadašnjih Judejaca, već i savremenog čoveka. Njegove reči deluju kao ogoljeno ogledalo današnjice.
Nakon višednevnog zasedanja arhijereja i brojnih spekulacija koje su se pojavile u javnosti, SPC je objavila zvanične zaključke Sabora – od kanonizacije novih svetih, preko reformi u obrazovanju, do uvođenja Ordena Svetog kneza Lazara.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Sveti Teofan Zatvornik u ponedeljak pete sedmice po Vaskrsu otkriva duhovni razlog neverovanja – ne samo tadašnjih Judejaca, već i savremenog čoveka. Njegove reči deluju kao ogoljeno ogledalo današnjice.
Svetom službom započeo je zvanično pontifikat novog pape, uz prisustvo svetskih lidera, strogih bezbednosnih mera i desetina hiljada vernika. Njegova inauguracija bila je više od ceremonije — trenutak kada je Crkva ponovo podigla svoj glas za mir, jedinstvo i veru.
Posle svetih tajni, mitropolit šumadijski uputio je snažne poruke nade i vere, govoreći o snazi molitve, čudotvornom dejstvu Svetog Vasilija i vremenu koje zahteva nepokolebljivo oslanjanje na Boga.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.