Koreni pravoslavlja u Etiopiji potiču još iz perioda ranog hrišćanstva , iz 4. veka, kada je Sveti Frumentije, misionar i prvi episkop Etiopije, doveo svetlost hrišćanstva u ovu drevnu zemlju. Prema predanju, Sveti Frumentije je stigao u Etiopiju nakon brodoloma i ubrzo je postao učitelj i savetnik cara Ezane, koji je prihvatio hrišćanstvo i proglasio ga zvaničnom religijom carstva. Od tada, pravoslavna vera se širi i ukorenjuje duboko u etiopskoj kulturi i tradiciji.
Amanuel Sileshi / AFP / Profimedia
Vernici Etiopiske pravoslavne crkve na vaskršnjoj liturgiji 2024.
Duhovni stubovi i svetinje
Etiopska pravoslavna crkva pripada orijentalno-pravoslavnim crkvama, zajedno sa Eritrejskom orijentalno-pravoslavnom crkvom, Jermenskom orijentalno-pravoslavnom crkvom, Koptskom orijentalno-pravoslavnom crkvom sa sedištem u Aleksandriji, Malankarskom orijentalno-pravoslavnom crkvom u južnoj Indiji i Sirijskom orijentalno-pravoslavnom crkvom sa nominalnim sedištem u Antiohiji i stvarnim sedištem u Damasku. Etiopska pravoslavna crkva poznata je po svojim jedinstvenim liturgijskim praksama, koje uključuju bogatu ikonografiju, prelepe crkvene pesme i specifične obrede. Crkve poput one u Lalibeli, izgrađene u steni, predstavljaju čuda arhitekture i simbol vere koja je preživela vekove. Lalibela, sa svojim monolitnim crkvama, je samo jedno od mnogih svetih mesta koje privlače hodočasnike iz celog sveta.
Amanuel Sileshi / AFP / Profimedia
Vernici Etiopiske pravoslavne crkve na vaskršnjoj liturgiji 2024.
Osmo svetsko čudo
Crkva Svetog Đorđa u Lalibeli, u Etiopiji, često se naziva osmim svetskim čudom. Ova monolitna crkva, isklesana iz jednog komada stene, predstavlja svetište neizmerne duhovne vrednosti i mesto hodočašća za vernike Etiopske pravoslavne crkve. Smeštena u regiji Amhara, Crkva Svetog Đorđa je pod zaštitom UNESCO-a kao mesto svetske baštine. Njeni kameni zidovi odišu svetlošću i nadom, pružajući utočište i inspiraciju svim posetiocima koji dolaze da se poklone i duhovno uzdignu u ovom svetom mestu.
Michele Spatari / AFP / Profimedia
Crkva Svetog Đorđa u Lalibeli
Pravoslavna zajednica danas
Danas, pravoslavna zajednica u Etiopiji broji preko 40 miliona vernika, što je čini jednom od najvećih pravoslavnih zajednica na svetu. Ova zajednica je zadržala svoje duhovne tradicije i običaje, dok se istovremeno suočava sa savremenim izazovima i promenama.
Etiopska pravoslavna crkva igra ključnu ulogu u društvenom i kulturnom životu zemlje. Crkva pruža obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i humanitarnu pomoć mnogima kojima je potrebna. Posebno su značajne crkvene škole, gde se pored osnovnog obrazovanja, deca uče i duhovnim vrednostima i tradicijama.
Jacques Witt / Sipa Press / Profimedia
Crkva Svetog Đorđa u Lalibeli
Pravoslavlje u odnosu na druge religije u Etiopiji
Etiopija je zemlja religijskog pluralizma, sa pravoslavljem koje čini oko 43,5% populacije. Osim pravoslavlja, značajne religijske zajednice uključuju islam, koji čini oko 33,9% stanovništva, i protestantizam sa oko 18,6% vernika. Preostali deo stanovništva prati druge religije ili su nereligiozni. Ova raznovrsnost religija doprinosi bogatstvu etiopske kulture i predstavlja izazov, ali i priliku za međureligijski dijalog i zajednički rad na društvenim pitanjima.
Liturgijski život i praznici
Liturgijski život Etiopske pravoslavne crkve bogat je i raznovrstan. Praznici poput Božića (Gena) i Vaskrsa (Fasika) slave se s velikom radošću i svečanošću. Posebno je značajan praznik Timkat, koji obeležava krštenje Isusa Hrista, kada se vrši svečano obnavljanje zaveta i krštenja, uz svečane povorke i bogosluženja.
Amanuel Sileshi / AFP / Profimedia
Liturgija u Etiopiskoj pravoslavnoj crkvi
Izazovi i nade za budućnost
Iako se Etiopska pravoslavna crkva suočava sa brojnim izazovima, uključujući ekonomske teškoće i političku nestabilnost, vera i duh zajednice ostaju nepoljuljani. Crkva se trudi da očuva svoj identitet i da odgovori na potrebe vernika u savremenom društvu.
Jedan od ključnih izazova je očuvanje mladih u crkvi i njihovo uključivanje u duhovni život. Crkva ulaže napore u edukaciju i stvaranje programa koji će privući mlađe generacije, kako bi se osiguralo da plamen vere nastavi da gori kroz naredne vekove.
Od Antiohije i Carigrada, preko Malte i Rusije, sveta desnica Preteče Gospodnjeg prošla je neverovatan put, bila otimana i vraćana kroz vekove pre nego što je našla svoje poslednje počivalište u Cetinjskom manastiru.
Krsni znak čuva nas i štiti od svake neprijateljske sile. Kada valjano stavimo na sebe krsni znak, onda nas Anđeo Hristov čuva i štiti, isticao je Sveti Serafim.
Vera u Hristovo ovaploćenje i Njegovu žrtvu oblikuje naš odnos prema drugima. Prava ljubav prema bližnjima podrazumeva spremnost da se žrtvujemo za njih. U tom kontekstu, svetitelj ističe važnost samoodricanja i unutrašnjeg preporoda – samo u Hristu čovek može postati nova tvar. Sveti Teofan jasno ukazuje da ljubav, vera i zajedništvo sa Hristom idu zajedno. Očekivati da se sačuva moralni poredak bez vere je uzaludno. Čovek se mora celokupno ostvariti kroz ljubav koja proističe iz duboke vere.
Pre nego što podignemo čašicu, zapitajmo se – da li bi naši upokojeni želeli te gestove ili molitvu koja donosi istinski spokoj njihovoj duši?
U porti hrama Svetog Save u Molu, uz prisustvo mitropolita i episkopa, obeležen praznik Prenosa moštiju Svetog Irineja Bačkog i svetih mučenika bačkih, a tom prilikom dodeljenasu i visoka priznanja za doprinos crkvenom životu i obnovu svetinja, uz nadahnutu besedu vladika Irineja i Heruvima.
Ova ikona je naručena od strane ruske emigrantkinje Ije Dmitrijevne Šmit u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što je imala san o liku ovog cara.
Vladika niški Arsenije zamonašio je aprila 2021. godine igumaniju Temačkog manastira mati Efrosiniju u treći i najviši stepen monaštva Veliku shimu. Ovaj najviši stepen monaštva sleduje nakon Čina odevanja rase i kamilavke i Čina male shime.
Ova praksa, iako duboko ukorenjena u narodu, često dovodi do zabune među vernicima. Protojerej Dejan Krstić nudi dublje razumevanje značaja molitve i paljenja sveća.
Bivši grčki ministar, general Alkivijadis Stefanis, želi da reši goruće probleme – od klimatske krize i prekomernog verskog turizma do višedecenijske pobune monaha Manastira Esfigmen i uticaja stranih sila.
Ovim povodom, 9. oktobra u holu Bogoslovije Svetog Save u Beogradu biće otvorena izložba posvećena životu i delu ovog znamenitog vraćevšničkog duhovnika i prosvetnog dobrotvora.