ZAŠTO MAJKAMA ZABRANJUJU DOLAZAK NA KRŠTENJE SOPSTVENOG DETETA: Sveštenik Vladimir Pučkov otkriva da su krv i brojne zablude krive za to
Protojerej objašnjava kako je strah prerastao u pogrešno tumačenje crkvenih pravila.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za četvrtu nedelju posle Pedesetnice ističe primer kapetanove vere, koja je zadivila samog Gospoda i predstavlja ključ za spasenje i blagodat Svevišnjeg.
Kakva je samo vera kapetana! Zadivila je i samog Gospoda (Mt 8, 5). Njena suština je u ispovedanju Gospoda kao Boga svega, svemoćnog Vladara i Naredbodavca svemu što postoji. Zbog toga je i molio: „Samo reci reč i ozdraviće sluga moj. Verujem da se tebi sve potčinjava i da sve sluša tvoje naredbe.“
Takvu veru Gospod traži od svih. Takvu veru i od nas očekuje. Ko ima takvu veru, ni u čemu neće oskudevati i dobiće sve što traži. Tako je obećao sam Gospod. O, kada bismo i mi pošli za takvom verom! No, i ona je dar, i taj dar treba tražiti, i to opet – sa verom.
Tražimo je, u krajnjoj meri, iz osećaja potrebe za njom, tražimo je stalno, sa naporom, potpomažući njeno razvijanje u nama odgovarajućim razmišljanjem, a iznad svega poslušnošću zapovestima Božijim.
Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“
U subotu pete sedmice po Vaskrsu oslušnimo mudrost svedoka večne istine – svetitelja koji nas podseća da dela Gospodnja i danas govore, ako smo spremni da ih vidimo.
U svom razmatranju o neophodnosti vere u Božje čudo, ruski svetitelj ukazuje na opasnosti koje donosi odbacivanje tajne spasenja.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, Sveti Teofan Zatvornik u Nedelji mesopusnoj poziva nas na trenutnu promenu, pre nego što bude prekasno.
Protojerej objašnjava kako je strah prerastao u pogrešno tumačenje crkvenih pravila.
U pokušaju da se nose s iskušenjima ili pobegnu od njih, ljudi često lutaju, a mnogi upadaju i u nove probleme.
Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
Crkva uči da škrt čovek zapravo ne poseduje novac, već novac poseduje njega.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Ajet 61:14 iz sure Es-Saf pokazuje da zajedništvo, hrabrost i odlučnost u podršci istine mogu promeniti tok životnih borbi.