KAKO OSTATI MIRAN KADA ŽIVOT POSTANE HAOTIČAN: Duhovni kompas za svakodnevnicu koji svako može primeniti
Ajeti 43:85 89 otkrivaju kako oprost, dobra dela i vera u Božiju pravdu mogu promeniti vaš pogled na svet.
                                U svom delu, petog petka nakon Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik kroz priču o sejaču iz Jevanđelja po Mateju detaljno opisuje različite odnose duša prema Božijoj reči.
Priča o sejaču opisuje razne odnose duša prema reči Božijoj (Mt. 13,4-9). Na prvom mestu stoje oni koji uopšte ne paze na reč. Slušaju, no čuveno ne ulazi u dušu, već samo leži na njenoj površini, kao seme na putu. Reč se ne smešta u njih, budući da imaju drugi način mišljenja, druga pravila, druge ukuse. Zbog toga ona brzo iščezava iz sećanja, kao da uopšte nije ni bila slušana.
Na drugom mestu su oni koji rado slušaju reč i primaju je brzo, ali neće nikakav trud da ponesu radi njenog ispunjenja. Dok se ne zahteva nikakva žrtva, oni se naslađuju rečju, a naročito njenim obećanjima. Međutim, čim se pokaže neophodnost da se nešto žrtvuje radi vernosti reči, oni je izdaju. Oni se odriču nje i njenih obećanja radi ugađanja svojim privezanostima.
Na trećem mestu su oni koji prihvataju reč i počinju da žive po njoj, da bi se zatim suviše predali brigama i okupiranjima svoga veka, zemaljskim staranjima, koja dave blage namere koje su se već obrazovale pod dejstvom reči Božije.
Na četvrtom mestu su oni koji reč primaju sa punom verom i koji se rešavaju da žive po njenim zahtevima, sa gotovošću na sve žrtve i napore, i koji svome srcu ne dozvoljavaju da se veže za bilo šta zemaljsko.
Sedi i rasudi i ti kakvoj vrsti duša pripadaš.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, u petak pete sedmice Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik piše o sudbini duša koje se okreću od Gospoda i upozorava na nevidljivu silu koja ih odvlači u vrtlog obmane.
U četvrtku treće sedmice Velikog posta Sveti Teofan Zatvornik upozorava da je jezik, ako mu se da na volju, najširi otvor kroz koji odlazi duhovna toplina
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", svetitelj piše o suprotnostima koje žive u čoveku tokom Velikog posta, o odnosu duha i tela, te o načinu na koji post vodi ka preobražaju duše i tela u skladu sa voljom Božijom.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 11. sredu po Pedesetnici osvetljava šta očekuje duše koje uporno odbijaju Božiju milost. Šta se dešava kada strasti nadvladaju volju, a Gospod, videći da više ne može pomoći, prepušta dušu njenoj sudbini?
Shi-iguman manastira Sanaksar učio je da najdublji mir dolazi onda kada se čovek probudi sa molitvom na usnama.
Dok stotine vernika mole ispred suda i monasi hrabro odbijaju da predaju manastire, ukrajinska vlast pokušava da uguši kanonsko pravoslavlje i slobodu vernika, izazivajući alarm u pravoslavnom svetu.
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
Ma koliko čovek verovao, smrt je teška za svakoga i izaziva veliku tugu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ma koliko čovek verovao, smrt je teška za svakoga i izaziva veliku tugu.
Đavo ne može stvoriti ništa novo, ali može iskriviti dobro koje je Bog stvorio.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.