Sećajući se svih svetih blaženih vesti, posredovanja i čuda ovog Božjeg ugodnika, vernici mu na današnji dan uzdižu svoje molitve, tražeći njegovu zaštitu i pomoć, dok je mnogima današnji praznik ujedno i krsna slava.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas sa radošću proslavljaju Sabor Svetog arhangela Gavrila, anđela koji nas vodi ka Božanskoj mudrosti i ljubavi. Njegovo ime znači "Bog je moja snaga" i kroz vekove, arhanđel Gavrilo se javljao kao Božji glasnik, donoseći svetu najvažnije vesti. Praznik svetog arhangela Gavrila obeležava se dva puta godišnje: prvi put 8. aprila, dan posle Blagovesti, drugi put 26. jula, kada se podsećamo značaja i uloge ovog velikog arhanđela u istoriji spasenja. Mnogi vernici današnji praznik obeležavaju i kao krsnu slavu.
U Starom zavetu, arhanđel Gavrilo je bio taj koji je Mojsiju otkrio tajne stvaranja sveta, uputio ga u mudrosti i naukama, a proroku Danilu otkrio buduće događaje i vreme oslobođenja iz vavilonskog ropstva. On je bio posrednik između Boga i svetih, donoseći vesti i prorokujući dolazak Mesije.
Printscreen
Ikona Sabora Svetog arhangela Gavrila
Njegova uloga postaje još značajnija u Novom zavetu. Prvi put se javlja svetoj Ani, najavljujući rođenje Presvete Bogorodice. Takođe, Zahariji javlja rođenje svetog Jovana Krstitelja. Međutim, najvažnija misija mu je bila da donese blagovest Presvetoj Devi Mariji o začeću Sina Božjeg. Kao anđeo blagovesti, bio je prisutan i u Nazaretu kada je javio Presvetoj Bogorodici začeće od Svetog Duha, a i pravednom Josifu, uveravajući ga u Marijinu devstvenost.
Arhanđel Gavrilo se javio pastirima u noći rođenja Hristovog u Vitlejemu, donoseći im veliku radost: "Javljam vam veliku radost, danas nam se rodio Spasitelj!" Takođe, on je bio taj koji je najavio Hristovo Vaskrsenje, javivši se Mironosicama kod groba.
Vernici danas, sećajući se svih ovih svetih javljanja i posredovanja, uzdižu molitve arhanđelu Gavrilu, tražeći njegovu zaštitu i pomoć. Crkva nas poziva da kroz molitve ovom velikom arhanđelu dobijemo oproštaj grehova i blagoslov od Gospoda.
Neka nam ovaj dan bude podsetnik na Božju ljubav i milost, koju arhanđel Gavrilo neumorno donosi vernicima, vodeći nas putem svetosti i spasenja. U molitvama i pesmama, uznosimo hvalu ovom svetom arhanđelu, proslavljajući ga kao nebeskog poslanika i zaštitnika našeg roda.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Žitije ove ugodnice Božje svedoči kako jedan lični izbor može da uzdrma porodicu, vlast i čitav grad, ostavljajući pitanje koje i danas boli: šta bismo mi učinili na njenom mestu?
Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Ugodnik Božji koji je Svetoj i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak sina – Svetog Jovana Preteče, a potom došao i samoj Bogorodici Mariji da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg.
Zašto je praznik Blagovesti najveća blaga vest koju je Gospod doneo ljudima? Danas se otkriva najuzvišenija tajna Božijeg plana - kako Gospod, večni i besprekorni, postaje čovek i donosi večni život, pravdu i svetlost, otkrivajući sudbinu svakog ljudskog bića.
Jedan od najpotresnijih zapisa o Tajni Tela i Krvi Hristove i o ulozi Presvete Bogorodice u našem spasenju – reči ruskog svetitelja iz knjige Misli za svaki dan u godini podsećaju nas zašto je Veliki četvrtak jedan od stubova pravoslavnog života.
Crkva je bila ispunjena pobožnim narodom i svi su bili duboko utonuli u molitvu. Pri dnu crkve nalazili su se Sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije, a onda se dogodilo čudo.
Žitije ove ugodnice Božje svedoči kako jedan lični izbor može da uzdrma porodicu, vlast i čitav grad, ostavljajući pitanje koje i danas boli: šta bismo mi učinili na njenom mestu?
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.