Sećajući se svih svetih blaženih vesti, posredovanja i čuda ovog Božjeg ugodnika, vernici mu na današnji dan uzdižu svoje molitve, tražeći njegovu zaštitu i pomoć, dok je mnogima današnji praznik ujedno i krsna slava.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas sa radošću proslavljaju Sabor Svetog arhangela Gavrila, anđela koji nas vodi ka Božanskoj mudrosti i ljubavi. Njegovo ime znači "Bog je moja snaga" i kroz vekove, arhanđel Gavrilo se javljao kao Božji glasnik, donoseći svetu najvažnije vesti. Praznik svetog arhangela Gavrila obeležava se dva puta godišnje: prvi put 8. aprila, dan posle Blagovesti, drugi put 26. jula, kada se podsećamo značaja i uloge ovog velikog arhanđela u istoriji spasenja. Mnogi vernici današnji praznik obeležavaju i kao krsnu slavu.
U Starom zavetu, arhanđel Gavrilo je bio taj koji je Mojsiju otkrio tajne stvaranja sveta, uputio ga u mudrosti i naukama, a proroku Danilu otkrio buduće događaje i vreme oslobođenja iz vavilonskog ropstva. On je bio posrednik između Boga i svetih, donoseći vesti i prorokujući dolazak Mesije.
Printscreen
Ikona Sabora Svetog arhangela Gavrila
Njegova uloga postaje još značajnija u Novom zavetu. Prvi put se javlja svetoj Ani, najavljujući rođenje Presvete Bogorodice. Takođe, Zahariji javlja rođenje svetog Jovana Krstitelja. Međutim, najvažnija misija mu je bila da donese blagovest Presvetoj Devi Mariji o začeću Sina Božjeg. Kao anđeo blagovesti, bio je prisutan i u Nazaretu kada je javio Presvetoj Bogorodici začeće od Svetog Duha, a i pravednom Josifu, uveravajući ga u Marijinu devstvenost.
Arhanđel Gavrilo se javio pastirima u noći rođenja Hristovog u Vitlejemu, donoseći im veliku radost: "Javljam vam veliku radost, danas nam se rodio Spasitelj!" Takođe, on je bio taj koji je najavio Hristovo Vaskrsenje, javivši se Mironosicama kod groba.
Vernici danas, sećajući se svih ovih svetih javljanja i posredovanja, uzdižu molitve arhanđelu Gavrilu, tražeći njegovu zaštitu i pomoć. Crkva nas poziva da kroz molitve ovom velikom arhanđelu dobijemo oproštaj grehova i blagoslov od Gospoda.
Neka nam ovaj dan bude podsetnik na Božju ljubav i milost, koju arhanđel Gavrilo neumorno donosi vernicima, vodeći nas putem svetosti i spasenja. U molitvama i pesmama, uznosimo hvalu ovom svetom arhanđelu, proslavljajući ga kao nebeskog poslanika i zaštitnika našeg roda.
Spasovdan, Vaznesenje Gospodnje ili "Dan spasa" je hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana nakon Vaskrsa, a 10 dana pre Duhova, i uvek pada u četvrtak.
Protojerej Stiven Frimen podseća da ime u hrišćanstvu nikada nije bilo obična oznaka, već duhovni pečat čoveka – nešto što ga prati od krštenja do večnosti i otkriva mnogo više nego što danas slutimo.
Parohijani su u dvorištu hrama pronašli oskrnavljenu skulpturu Presvetog Srca Isusovog, dok je odsečena glava bila sakrivena u žbunju pored crkve. Policija slučaj istražuje kao mogući zločin iz mržnje.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
Ugodnik Božji koji je Svetoj i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak sina – Svetog Jovana Preteče, a potom došao i samoj Bogorodici Mariji da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg.
Zašto je praznik Blagovesti najveća blaga vest koju je Gospod doneo ljudima? Danas se otkriva najuzvišenija tajna Božijeg plana - kako Gospod, večni i besprekorni, postaje čovek i donosi večni život, pravdu i svetlost, otkrivajući sudbinu svakog ljudskog bića.
Jedan od najpotresnijih zapisa o Tajni Tela i Krvi Hristove i o ulozi Presvete Bogorodice u našem spasenju – reči ruskog svetitelja iz knjige Misli za svaki dan u godini podsećaju nas zašto je Veliki četvrtak jedan od stubova pravoslavnog života.
Spasovdan, Vaznesenje Gospodnje ili "Dan spasa" je hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana nakon Vaskrsa, a 10 dana pre Duhova, i uvek pada u četvrtak.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Pojavu Časnog Krsta u Jerusalimu po starom i Svetog mučenika Talaleja po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Bernardina Sijenskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Prema crkvenom predanju, tačno u 9 sati ujutru, na nebu iznad Jerusalima se pojavio ogroman i blistav Krst koji se protezao od Golgote do Maslinske gore.
Više od sedam vekova traje sećanje na povratak prvog srpskog arhiepiskopa u Mileševu, događaj koji je postao simbol duhovnog jedinstva i istorijskog pamćenja srpskog naroda.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Nekada su ga bake pravile kada u kući nije bilo mnogo namirnica, a danas se ovaj stari đuveč od punjenog krompira vraća na trpezu kao zasitan ručak koji spaja jednostavne sastojke, domaći ukus i duh pravoslavne porodične kuhinje.
Pojas Presvete Bogorodice sutra će predvoditi Spasovdansku litiju, a vrata Vaznesenjske crkve i Hrama Svetog Save ostaće otvorena cele noći za vernike koji žele da se poklone ovoj velikoj svetinji.