Sećajući se svih svetih blaženih vesti, posredovanja i čuda ovog Božjeg ugodnika, vernici mu na današnji dan uzdižu svoje molitve, tražeći njegovu zaštitu i pomoć, dok je mnogima današnji praznik ujedno i krsna slava.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas sa radošću proslavljaju Sabor Svetog arhangela Gavrila, anđela koji nas vodi ka Božanskoj mudrosti i ljubavi. Njegovo ime znači "Bog je moja snaga" i kroz vekove, arhanđel Gavrilo se javljao kao Božji glasnik, donoseći svetu najvažnije vesti. Praznik svetog arhangela Gavrila obeležava se dva puta godišnje: prvi put 8. aprila, dan posle Blagovesti, drugi put 26. jula, kada se podsećamo značaja i uloge ovog velikog arhanđela u istoriji spasenja. Mnogi vernici današnji praznik obeležavaju i kao krsnu slavu.
U Starom zavetu, arhanđel Gavrilo je bio taj koji je Mojsiju otkrio tajne stvaranja sveta, uputio ga u mudrosti i naukama, a proroku Danilu otkrio buduće događaje i vreme oslobođenja iz vavilonskog ropstva. On je bio posrednik između Boga i svetih, donoseći vesti i prorokujući dolazak Mesije.
Printscreen
Ikona Sabora Svetog arhangela Gavrila
Njegova uloga postaje još značajnija u Novom zavetu. Prvi put se javlja svetoj Ani, najavljujući rođenje Presvete Bogorodice. Takođe, Zahariji javlja rođenje svetog Jovana Krstitelja. Međutim, najvažnija misija mu je bila da donese blagovest Presvetoj Devi Mariji o začeću Sina Božjeg. Kao anđeo blagovesti, bio je prisutan i u Nazaretu kada je javio Presvetoj Bogorodici začeće od Svetog Duha, a i pravednom Josifu, uveravajući ga u Marijinu devstvenost.
Arhanđel Gavrilo se javio pastirima u noći rođenja Hristovog u Vitlejemu, donoseći im veliku radost: "Javljam vam veliku radost, danas nam se rodio Spasitelj!" Takođe, on je bio taj koji je najavio Hristovo Vaskrsenje, javivši se Mironosicama kod groba.
Vernici danas, sećajući se svih ovih svetih javljanja i posredovanja, uzdižu molitve arhanđelu Gavrilu, tražeći njegovu zaštitu i pomoć. Crkva nas poziva da kroz molitve ovom velikom arhanđelu dobijemo oproštaj grehova i blagoslov od Gospoda.
Neka nam ovaj dan bude podsetnik na Božju ljubav i milost, koju arhanđel Gavrilo neumorno donosi vernicima, vodeći nas putem svetosti i spasenja. U molitvama i pesmama, uznosimo hvalu ovom svetom arhanđelu, proslavljajući ga kao nebeskog poslanika i zaštitnika našeg roda.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Molitveni tekst u kome se kroz prizivanje milosti, oproštaja i blagodatnog delovanja Duha Svetoga otkriva slojevita pobožnost vernih i njihovo obraćanje Majci Hristovoj kao posrednici i utehi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.