Više od 50 godina proveo u podvigu zbog čega mu je Bog darovao moć čudotvorstva: Danas je Prepodobni Joanikije Veliki
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Sećajući se svih svetih blaženih vesti, posredovanja i čuda ovog Božjeg ugodnika, vernici mu na današnji dan uzdižu svoje molitve, tražeći njegovu zaštitu i pomoć, dok je mnogima današnji praznik ujedno i krsna slava.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas sa radošću proslavljaju Sabor Svetog arhangela Gavrila, anđela koji nas vodi ka Božanskoj mudrosti i ljubavi. Njegovo ime znači "Bog je moja snaga" i kroz vekove, arhanđel Gavrilo se javljao kao Božji glasnik, donoseći svetu najvažnije vesti. Praznik svetog arhangela Gavrila obeležava se dva puta godišnje: prvi put 8. aprila, dan posle Blagovesti, drugi put 26. jula, kada se podsećamo značaja i uloge ovog velikog arhanđela u istoriji spasenja. Mnogi vernici današnji praznik obeležavaju i kao krsnu slavu.
U Starom zavetu, arhanđel Gavrilo je bio taj koji je Mojsiju otkrio tajne stvaranja sveta, uputio ga u mudrosti i naukama, a proroku Danilu otkrio buduće događaje i vreme oslobođenja iz vavilonskog ropstva. On je bio posrednik između Boga i svetih, donoseći vesti i prorokujući dolazak Mesije.
Njegova uloga postaje još značajnija u Novom zavetu. Prvi put se javlja svetoj Ani, najavljujući rođenje Presvete Bogorodice. Takođe, Zahariji javlja rođenje svetog Jovana Krstitelja. Međutim, najvažnija misija mu je bila da donese blagovest Presvetoj Devi Mariji o začeću Sina Božjeg. Kao anđeo blagovesti, bio je prisutan i u Nazaretu kada je javio Presvetoj Bogorodici začeće od Svetog Duha, a i pravednom Josifu, uveravajući ga u Marijinu devstvenost.
Arhanđel Gavrilo se javio pastirima u noći rođenja Hristovog u Vitlejemu, donoseći im veliku radost: "Javljam vam veliku radost, danas nam se rodio Spasitelj!" Takođe, on je bio taj koji je najavio Hristovo Vaskrsenje, javivši se Mironosicama kod groba.
Vernici danas, sećajući se svih ovih svetih javljanja i posredovanja, uzdižu molitve arhanđelu Gavrilu, tražeći njegovu zaštitu i pomoć. Crkva nas poziva da kroz molitve ovom velikom arhanđelu dobijemo oproštaj grehova i blagoslov od Gospoda.
Neka nam ovaj dan bude podsetnik na Božju ljubav i milost, koju arhanđel Gavrilo neumorno donosi vernicima, vodeći nas putem svetosti i spasenja. U molitvama i pesmama, uznosimo hvalu ovom svetom arhanđelu, proslavljajući ga kao nebeskog poslanika i zaštitnika našeg roda.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Istinita priča o nestaloj majci, očajničkoj potrazi i usrdnoj molitvi koja je porodici vratila nadu u trenutku kada je izgledalo da je sve izgubljeno.
Starica sa Krita podsećala je da se u trenucima nemira ne traže komplikovani odgovori, već da se srce okrene ka molitvi koja donosi utehu i snagu.
Molitveni tekst u kome se kroz prizivanje milosti, oproštaja i blagodatnog delovanja Duha Svetoga otkriva slojevita pobožnost vernih i njihovo obraćanje Majci Hristovoj kao posrednici i utehi.
Akatist je jedan od prepoznatljivih oblika bogoslužbene i lične molitve u pravoslavnoj tradiciji.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.