Na dan slave hrama u manastiru Središte, posle osvećenja, poglavar SPC služio je arhijerejsku liturgiju uz sasluženje arhijereja, monaštva i sveštenstva, posle čega je u porti usledila trpeza ljubavi uz prigodan kulturno-umetnički program.
Na praznik Ikone Presvete Bogorodice Trojeručice, patrijarh srpski Porfirije osvetio je hram posvećen Čudotvornoj ikoni Presvete Bogorodice Trojeručice u manastiru Središte, a potom služio svetu liturgiju. Ova svečanost je okupila mitropolita banatskog Nikanora, niškog Arsenija, vikarnog episkopa novobrdskog Ilariona, arhimandrita Nektarija, igumana Manastira Središta, kao i mnogobrojno monaštvo i sveštenstvo.
SPC
Patrijarh porfirije osvećuje zidove hrama
Manastir Središte, smešten na slikovitoj padini sa koje se pruža pogled ka srpskom Banatu, nosi duboku istorijsku i duhovnu vrednost. Po predanju, manastir je krajem 15. veka podigao Jovan Branković, sin Stefana Slepog i unuk Đurđa Brankovića, i posvetio ga Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu.
Tokom vekova, manastir je prolazio kroz teška vremena, uključujući i pljačku i paljenje hrama od strane Turaka 1788. godine. Vaskrsenje ove svetinje počelo je 1995. godine, a 2001. godine je podignut zvonik po uzoru na hilandarski pirg Svetog Save, uz koji je izgrađen velelepni Hram Čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Trojeručice, koji je sada osvetio patrijarh Porfirije.
SPC
Liturgija u Hramu Čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Trojeručice
U svojoj besedi, patrijarh Porfirije je naglasio značaj pravoslavne vere za srpski narod, rekavši:
- Svaki narod ima neku svoju specifičnost, neku svoju posebnost ili, bolje reći, neki svoj izuzetan, vredan dar od Boga, dar koji mu je dat da ga umnožava, da njime slavi Boga, da njime obogaćuje svet, da njime može da daruje sebe drugima, da drugi mogu da ga upoznaju kroz taj umnoženi dar.
Međutim, iako svako ima poseban, specifičan dar koji se razlikuje od drugog, ima nečeg jedinstvenog što postoji u svakom narodu, a to je da, pored svega ostalog, svaki narod ima jedno određeno mesto koje je posvetio Bogu, koje je odredio za molitvu, mesto na koje dolazi da preispita sebe pred Bogom, da daruje sebe Bogu, da slavi Boga i da može da bude onakav kakav treba da bude - poručio je poglavar SPC sabranima.
Posle liturgije, osvećeni su slavski darovi u čast Ikone Presvete Bogorodice Trojeručice, a u manastirskoj porti pripremljena je trpeza ljubavi uz prigodan kulturno-umetnički program, koji je dodatno uveličao ovaj veliki dan za manastir Središte i sve prisutne vernike, čineći ga nezaboravnim trenutkom duhovnog zajedništva.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 30. četvrtak po Duhovima donosi priču o odluci koja je iznedrila čoveka bez mrlje pred narodom i pred Bogom, i postavlja pitanje koje i danas tiho uznemirava savest.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog mučenika Bonifatija po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Obrezanje Gospodnje. Katolici slave blagdan Marije Bogorodice, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Na praznik srpskog mučenika i kralja, u svetinji na Medakoviću, patrijarh je podsetio vernike da je Crkva pozvana da preobražava svet, a ne da se uklapa u njegove norme i očekivanja, pozivajući na nepokolebljivu veru u božanske vrednosti.
U prisustvu patrijarha Porfirija, arhijereja i bogoslova, slava kapele Svetog Jovana Bogoslova na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu obeležena je uz dolazak čestice moštiju svetitelja, koji je bio i učitelj ovog svetog učilišta.
Na praznik posvećen Svetom Irineju Bačkom, u potresnoj besedi poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na svetiteljev podvig smirenja, ljubavi i žrtve – svedočanstvo života svetog Irineja bačkog u vreme nacističkog terora i posleratne osude, kada je, noseći svoj krst, postao jedno s Hristom.
Uz arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i brojne ugledne ličnosti iz javnog života i vernike, poglavar Srpske pravoslavne crkve obeležio je je svoju slavu u Sabornoj crkvi, ističući važnost ljubavi, mira i unutrašnjeg preobražaja, a potom u Patrijaršijskom dvoru.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.