Duboko u šumama koje okružuju kanjon Đerdapa, na obalama moćnog Dunava nalazi se duhovno svetilište koje odiše tišinom i mirom – Manastir Mrakonija Rumunske pravoslavne crkve, koji je vekovima bio utočište za one koji traže duhovnu utehu i mir. Ovaj manastirski kompleks u Đerdapskoj klisuri kroz vekove je bio svedok mnogih nedaća, jer je često bio pljačkan i rušen. Najtragičniji događaj zbio se na Đurđevdan 1715. godine, kada su turske horde svirepo ubile monahe i spalile crkvu, ostavljajući za sobom samo ogoljene zidove.
Printsceen / Trinitas TV
Monahinja Manastira Mrakonija
Tokom Rusko-austrijsko-turskog rata, između 1787. i 1792. godine, manastir je potpuno porušen, ali je već 1810. godine obnovljen. Godine 1823. među ruševinama je otkriven pečat sa slovenskim natpisom „Peceat manastirea Lubostinie Uspenia Presvistaia Bogaraditi Leto 1723,“ koji ukazuje da pripada Manastiru Ljubostinju kod Kruševca.
Još jedno značajno otkriće desilo se 1853. godine, kada je ispod ruševina pronađena ikona Presvete Bogorodice. Od prvobitne crkve, čije su ruševine sada pod vodom, sačuvane su samo carske dveri i kandilo, koje se danas čuvaju u parohijskom muzeju u Ešelnici.
Printsceen / Trinitas TV
Ikonostas Manastira Mrakonija
Ime koje danas nosi, Mrakonija, potiče od slovenske reči mрак. Zbog sudbine starog manastira, dobio je i naziv Manastir pod vodom (rum. Mănăstirea de sub ape). Obnova manastira je počela 1931. godine. Međutim, zbog izgradnje hidroelektrane Đerdap I, 1962. godine manastir je porušen, a njegove ruševine je potopila voda Dunava. Manastir nije dobio dozvolu da se obnovi, a zbog svoje sudbine postao je poznat kao Manastir pod vodom.
Posle 1989. godine, Oltenijska mitropolija je inicirala da se ponovo uspostavi manastir. Kamen temeljac nove crkve položen je 1993, a 1995. godine Manastir Mrakonija je ponovo uspostavljen kao ženski. Radovi na crkvi su završeni 2000, a posvećena je Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu i Svetoj Trojici .
Pixabay
Manastir Mrakonija nalazi se u Đerdapskoj klisuri
Manastir Mrakonija danas je poznat po svojoj duhovnoj snazi i svetinjama koje čuva. Među najznačajnijim relikvijama nalazi se ikona Presvete Bogorodice, koja se smatra čudotvornom i privlači mnogobrojne vernike koji dolaze sa nadom da će pronaći isceljenje i duhovni mir.
Ova svetinja nije samo istorijsko mesto, već i aktivno duhovno središte gde se svakodnevno služe bogosluženja, pa mnogi vernici dolaze ovde da bi učestvovali u liturgijama, molitvama i postu , tražeći duhovno osnaženje i mir. Manastir je takođe domaćin mnogobrojnim duhovnim seminarima i radionicama koje vode iskusni duhovnici Rumunske pravoslavne crkve.
Printsceen / Trinitas TV
Sestrinstvo manastira Mrakonija
Okruženje manastira dodatno doprinosi njegovom duhovnom značaju. Guste šume, strme litice i blistavi tok Dunava stvaraju ambijent koji inspiriše posetioce da se povežu sa prirodom i Bogom.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Na desnoj obali reke Rače, ispod planine Tare, krije se veličanstvena svetinja iz 13. veka i lekoviti izvor Lađevac, mesto gde vera i priroda zajedno deluju
Zbog značaja koji ima u srpskoj istoriji i duhovnosti, o ovom svetom mestu se mnogo zna, ali postoje i pojedinosti koje su manje poznate široj javnosti, a jednako su značajne za istoriju manastira i srpsko duhovno nasleđe.
Freska Arhanđela Gavrila u hramu u Arilju svedoči o neprolaznoj lepoti i veri, a vekovima nadahnjuje verne i umetnike. Njegova prisutnost večito ostaje simbol svetosti i Božije milosti, duboko ukorenjene u duhovnom nasleđu srpskog naroda.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve oštro je osudio bogohulni čin na drevnom arheološkom nalazištu u Ulpijani i pozvao na molitvu za srpski narod koji trpi nepravdu.
U ovoj ikoni, koja se u pravoslavnom kalendaru obeležava 17. septembra, spojene su starozavetne vizije i božanske intervencije koje vekovima inspirišu pravoslavnih vernika. Njen simbolički značaj oblikovao je spasenje od požara i očuvao mir u vremenima nevolje.
Inicijativa za zajedničko praznovanje najvažnijeg hrišćanskog praznika između pravoslavnih i rimokatolika otvorio je raspravu o očuvanju vekovne tradicije. Dok Carigradska patrijaršija vidi priliku za približavanje, ostale pomesne pravoslavne crkve upozoravaju na moguće narušavanje duhovnog identiteta.