Na obalama veličanstvenog Dunava nalazi se duhovno utočište čija je istorija obeležena stradanjima i obnovama, koje privlačeći vernike svojom čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice i spokojem koji pruža.
Duboko u šumama koje okružuju kanjon Đerdapa, na obalama moćnog Dunava nalazi se duhovno svetilište koje odiše tišinom i mirom – Manastir Mrakonija Rumunske pravoslavne crkve, koji je vekovima bio utočište za one koji traže duhovnu utehu i mir. Ovaj manastirski kompleks u Đerdapskoj klisuri kroz vekove je bio svedok mnogih nedaća, jer je često bio pljačkan i rušen. Najtragičniji događaj zbio se na Đurđevdan 1715. godine, kada su turske horde svirepo ubile monahe i spalile crkvu, ostavljajući za sobom samo ogoljene zidove.
Printsceen / Trinitas TV
Monahinja Manastira Mrakonija
Tokom Rusko-austrijsko-turskog rata, između 1787. i 1792. godine, manastir je potpuno porušen, ali je već 1810. godine obnovljen. Godine 1823. među ruševinama je otkriven pečat sa slovenskim natpisom „Peceat manastirea Lubostinie Uspenia Presvistaia Bogaraditi Leto 1723,“ koji ukazuje da pripada Manastiru Ljubostinju kod Kruševca.
Još jedno značajno otkriće desilo se 1853. godine, kada je ispod ruševina pronađena ikona Presvete Bogorodice. Od prvobitne crkve, čije su ruševine sada pod vodom, sačuvane su samo carske dveri i kandilo, koje se danas čuvaju u parohijskom muzeju u Ešelnici.
Printsceen / Trinitas TV
Ikonostas Manastira Mrakonija
Ime koje danas nosi, Mrakonija, potiče od slovenske reči mрак. Zbog sudbine starog manastira, dobio je i naziv Manastir pod vodom (rum. Mănăstirea de sub ape). Obnova manastira je počela 1931. godine. Međutim, zbog izgradnje hidroelektrane Đerdap I, 1962. godine manastir je porušen, a njegove ruševine je potopila voda Dunava. Manastir nije dobio dozvolu da se obnovi, a zbog svoje sudbine postao je poznat kao Manastir pod vodom.
Posle 1989. godine, Oltenijska mitropolija je inicirala da se ponovo uspostavi manastir. Kamen temeljac nove crkve položen je 1993, a 1995. godine Manastir Mrakonija je ponovo uspostavljen kao ženski. Radovi na crkvi su završeni 2000, a posvećena je Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu i Svetoj Trojici.
Pixabay
Manastir Mrakonija nalazi se u Đerdapskoj klisuri
Manastir Mrakonija danas je poznat po svojoj duhovnoj snazi i svetinjama koje čuva. Među najznačajnijim relikvijama nalazi se ikona Presvete Bogorodice, koja se smatra čudotvornom i privlači mnogobrojne vernike koji dolaze sa nadom da će pronaći isceljenje i duhovni mir.
Ova svetinja nije samo istorijsko mesto, već i aktivno duhovno središte gde se svakodnevno služe bogosluženja, pa mnogi vernici dolaze ovde da bi učestvovali u liturgijama, molitvama i postu, tražeći duhovno osnaženje i mir. Manastir je takođe domaćin mnogobrojnim duhovnim seminarima i radionicama koje vode iskusni duhovnici Rumunske pravoslavne crkve.
Printsceen / Trinitas TV
Sestrinstvo manastira Mrakonija
Okruženje manastira dodatno doprinosi njegovom duhovnom značaju. Guste šume, strme litice i blistavi tok Dunava stvaraju ambijent koji inspiriše posetioce da se povežu sa prirodom i Bogom.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.