Na obalama veličanstvenog Dunava nalazi se duhovno utočište čija je istorija obeležena stradanjima i obnovama, koje privlačeći vernike svojom čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice i spokojem koji pruža.
Duboko u šumama koje okružuju kanjon Đerdapa, na obalama moćnog Dunava nalazi se duhovno svetilište koje odiše tišinom i mirom – Manastir Mrakonija Rumunske pravoslavne crkve, koji je vekovima bio utočište za one koji traže duhovnu utehu i mir. Ovaj manastirski kompleks u Đerdapskoj klisuri kroz vekove je bio svedok mnogih nedaća, jer je često bio pljačkan i rušen. Najtragičniji događaj zbio se na Đurđevdan 1715. godine, kada su turske horde svirepo ubile monahe i spalile crkvu, ostavljajući za sobom samo ogoljene zidove.
Printsceen / Trinitas TV
Monahinja Manastira Mrakonija
Tokom Rusko-austrijsko-turskog rata, između 1787. i 1792. godine, manastir je potpuno porušen, ali je već 1810. godine obnovljen. Godine 1823. među ruševinama je otkriven pečat sa slovenskim natpisom „Peceat manastirea Lubostinie Uspenia Presvistaia Bogaraditi Leto 1723,“ koji ukazuje da pripada Manastiru Ljubostinju kod Kruševca.
Još jedno značajno otkriće desilo se 1853. godine, kada je ispod ruševina pronađena ikona Presvete Bogorodice. Od prvobitne crkve, čije su ruševine sada pod vodom, sačuvane su samo carske dveri i kandilo, koje se danas čuvaju u parohijskom muzeju u Ešelnici.
Printsceen / Trinitas TV
Ikonostas Manastira Mrakonija
Ime koje danas nosi, Mrakonija, potiče od slovenske reči mрак. Zbog sudbine starog manastira, dobio je i naziv Manastir pod vodom (rum. Mănăstirea de sub ape). Obnova manastira je počela 1931. godine. Međutim, zbog izgradnje hidroelektrane Đerdap I, 1962. godine manastir je porušen, a njegove ruševine je potopila voda Dunava. Manastir nije dobio dozvolu da se obnovi, a zbog svoje sudbine postao je poznat kao Manastir pod vodom.
Posle 1989. godine, Oltenijska mitropolija je inicirala da se ponovo uspostavi manastir. Kamen temeljac nove crkve položen je 1993, a 1995. godine Manastir Mrakonija je ponovo uspostavljen kao ženski. Radovi na crkvi su završeni 2000, a posvećena je Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu i Svetoj Trojici.
Pixabay
Manastir Mrakonija nalazi se u Đerdapskoj klisuri
Manastir Mrakonija danas je poznat po svojoj duhovnoj snazi i svetinjama koje čuva. Među najznačajnijim relikvijama nalazi se ikona Presvete Bogorodice, koja se smatra čudotvornom i privlači mnogobrojne vernike koji dolaze sa nadom da će pronaći isceljenje i duhovni mir.
Ova svetinja nije samo istorijsko mesto, već i aktivno duhovno središte gde se svakodnevno služe bogosluženja, pa mnogi vernici dolaze ovde da bi učestvovali u liturgijama, molitvama i postu, tražeći duhovno osnaženje i mir. Manastir je takođe domaćin mnogobrojnim duhovnim seminarima i radionicama koje vode iskusni duhovnici Rumunske pravoslavne crkve.
Printsceen / Trinitas TV
Sestrinstvo manastira Mrakonija
Okruženje manastira dodatno doprinosi njegovom duhovnom značaju. Guste šume, strme litice i blistavi tok Dunava stvaraju ambijent koji inspiriše posetioce da se povežu sa prirodom i Bogom.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.