TAJNA ŽIVOTA I VEČNOSTI: Vladika Nikolaj otkriva put od straha do vere u život posle smrti
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 17. sredu po Duhovima vodi nas kroz vaskrsenje duše i otkriva kako Hristova snaga menja naš pogled na smrt.
Na obalama veličanstvenog Dunava nalazi se duhovno utočište čija je istorija obeležena stradanjima i obnovama, koje privlačeći vernike svojom čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice i spokojem koji pruža.
Duboko u šumama koje okružuju kanjon Đerdapa, na obalama moćnog Dunava nalazi se duhovno svetilište koje odiše tišinom i mirom – Manastir Mrakonija Rumunske pravoslavne crkve, koji je vekovima bio utočište za one koji traže duhovnu utehu i mir. Ovaj manastirski kompleks u Đerdapskoj klisuri kroz vekove je bio svedok mnogih nedaća, jer je često bio pljačkan i rušen. Najtragičniji događaj zbio se na Đurđevdan 1715. godine, kada su turske horde svirepo ubile monahe i spalile crkvu, ostavljajući za sobom samo ogoljene zidove.
Tokom Rusko-austrijsko-turskog rata, između 1787. i 1792. godine, manastir je potpuno porušen, ali je već 1810. godine obnovljen. Godine 1823. među ruševinama je otkriven pečat sa slovenskim natpisom „Peceat manastirea Lubostinie Uspenia Presvistaia Bogaraditi Leto 1723,“ koji ukazuje da pripada Manastiru Ljubostinju kod Kruševca.
Još jedno značajno otkriće desilo se 1853. godine, kada je ispod ruševina pronađena ikona Presvete Bogorodice. Od prvobitne crkve, čije su ruševine sada pod vodom, sačuvane su samo carske dveri i kandilo, koje se danas čuvaju u parohijskom muzeju u Ešelnici.
Ime koje danas nosi, Mrakonija, potiče od slovenske reči mрак. Zbog sudbine starog manastira, dobio je i naziv Manastir pod vodom (rum. Mănăstirea de sub ape). Obnova manastira je počela 1931. godine. Međutim, zbog izgradnje hidroelektrane Đerdap I, 1962. godine manastir je porušen, a njegove ruševine je potopila voda Dunava. Manastir nije dobio dozvolu da se obnovi, a zbog svoje sudbine postao je poznat kao Manastir pod vodom.
Posle 1989. godine, Oltenijska mitropolija je inicirala da se ponovo uspostavi manastir. Kamen temeljac nove crkve položen je 1993, a 1995. godine Manastir Mrakonija je ponovo uspostavljen kao ženski. Radovi na crkvi su završeni 2000, a posvećena je Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu i Svetoj Trojici.
Manastir Mrakonija danas je poznat po svojoj duhovnoj snazi i svetinjama koje čuva. Među najznačajnijim relikvijama nalazi se ikona Presvete Bogorodice, koja se smatra čudotvornom i privlači mnogobrojne vernike koji dolaze sa nadom da će pronaći isceljenje i duhovni mir.
Ova svetinja nije samo istorijsko mesto, već i aktivno duhovno središte gde se svakodnevno služe bogosluženja, pa mnogi vernici dolaze ovde da bi učestvovali u liturgijama, molitvama i postu, tražeći duhovno osnaženje i mir. Manastir je takođe domaćin mnogobrojnim duhovnim seminarima i radionicama koje vode iskusni duhovnici Rumunske pravoslavne crkve.
Okruženje manastira dodatno doprinosi njegovom duhovnom značaju. Guste šume, strme litice i blistavi tok Dunava stvaraju ambijent koji inspiriše posetioce da se povežu sa prirodom i Bogom.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji. Nesvakidašnji freskopis Vladimira Skerlića, koji je spojio pravoslavnu tradiciju sa motivima afričkog podneblja, izazvao je talas komentara i oduševljenja među vernicima i na društvenim mrežama. Sveti Jovan Šangajski je upravo sa ikonom Svetog Nauma obilazio bolnice i molio se za bolesne. U hramu Svetog Spasa u Šibeniku svečano su otkrivene mošti episkopa Nikodima Milaša, velikog teologa i svetitelja Srpske Pravoslavne Crkve. U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja. Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji. Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji. Jerej Srpske pravoslavne crkve ističe da se krsna slava ne obeležava radi običaja, već radi očuvanja vere i kontinuiteta. Od posta i molitve do čuda i Vaskrsenja, broj 40 u pravoslavlju ima duboku simboliku koja se provlači kroz istoriju spasenja i duhovne prakse Crkve. Otkrijte kako život i mučeništvo svetih sestara i njihove hrabre majke i danas pomažu vernicima da pronađu unutrašnji mir, snagu i utehu pred Bogom. Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.
OTAC SIMEON NA ČELU SINAJA: Novi iguman traži oproštaj i najavljuje duhovnu obnovu najstarijeg hrišžanskog manastira na svetu
OVO JE JEDINA SRPSKA CRKVA U KOJOJ SU LAV I NOSOROG NA FRESKAMA PORED SVETACA: Crkvena umetnost koja zbunjuje vernike
VERUJE SE DA NJEGOVO SRCE KUCA I POSLE 11 VEKOVA: Tajna groba Svetog Nauma nad kojim se isceljuje duša! (VIDEO)
U ŠIBENIKU OTKRIVENE MOŠTI SVETOG NIKODIMA MILAŠA: Pravoslavna Dalmacija dočekala svog svetitelja
ČUDOTVORNA IKONA KOJA JE VEKOVIMA ČEKALA: Kako je dete pronašlo Majku Božiju iz 8. veka
SVETINJA KOJA I DANAS ČUVA IDENTITET SRPSKOG NARODA VAN GRANICA OTADŽBINE: Proslavljeno osam vekova jednog od prvih srpskih manastira u Rumuniji
OTAC SIMEON NA ČELU SINAJA: Novi iguman traži oproštaj i najavljuje duhovnu obnovu najstarijeg hrišžanskog manastira na svetu
KAKO SE PRAVILNO PROSLAVLJA SLAVA: Sveštenik Ugrin Popović podseća na ono što većina zaboravlja kada obeležava zaštitnika svog doma
KOJA JE TAJNA BROJA 40 U PRAVOSLAVLJU? Evo zašto je upravo taj broj ključan u duhovnom životu svakog vernika
MOLITVA KOJA ČUVA OD NEVOLJA I TUGE: Pomolimo se danas Svetim mučenicama Ljubavi, Veri, Nadi i njihovoj majci Sofiji
TAJNA KOJA STOJI IZA SVAKOG ČUDA: Vladika Nikolaj osvetljava nevidljivu dimenziju Svetog Trojstva