Na obalama veličanstvenog Dunava nalazi se duhovno utočište čija je istorija obeležena stradanjima i obnovama, koje privlačeći vernike svojom čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice i spokojem koji pruža.
Duboko u šumama koje okružuju kanjon Đerdapa, na obalama moćnog Dunava nalazi se duhovno svetilište koje odiše tišinom i mirom – Manastir Mrakonija Rumunske pravoslavne crkve, koji je vekovima bio utočište za one koji traže duhovnu utehu i mir. Ovaj manastirski kompleks u Đerdapskoj klisuri kroz vekove je bio svedok mnogih nedaća, jer je često bio pljačkan i rušen. Najtragičniji događaj zbio se na Đurđevdan 1715. godine, kada su turske horde svirepo ubile monahe i spalile crkvu, ostavljajući za sobom samo ogoljene zidove.
Printsceen / Trinitas TV
Monahinja Manastira Mrakonija
Tokom Rusko-austrijsko-turskog rata, između 1787. i 1792. godine, manastir je potpuno porušen, ali je već 1810. godine obnovljen. Godine 1823. među ruševinama je otkriven pečat sa slovenskim natpisom „Peceat manastirea Lubostinie Uspenia Presvistaia Bogaraditi Leto 1723,“ koji ukazuje da pripada Manastiru Ljubostinju kod Kruševca.
Još jedno značajno otkriće desilo se 1853. godine, kada je ispod ruševina pronađena ikona Presvete Bogorodice. Od prvobitne crkve, čije su ruševine sada pod vodom, sačuvane su samo carske dveri i kandilo, koje se danas čuvaju u parohijskom muzeju u Ešelnici.
Printsceen / Trinitas TV
Ikonostas Manastira Mrakonija
Ime koje danas nosi, Mrakonija, potiče od slovenske reči mрак. Zbog sudbine starog manastira, dobio je i naziv Manastir pod vodom (rum. Mănăstirea de sub ape). Obnova manastira je počela 1931. godine. Međutim, zbog izgradnje hidroelektrane Đerdap I, 1962. godine manastir je porušen, a njegove ruševine je potopila voda Dunava. Manastir nije dobio dozvolu da se obnovi, a zbog svoje sudbine postao je poznat kao Manastir pod vodom.
Posle 1989. godine, Oltenijska mitropolija je inicirala da se ponovo uspostavi manastir. Kamen temeljac nove crkve položen je 1993, a 1995. godine Manastir Mrakonija je ponovo uspostavljen kao ženski. Radovi na crkvi su završeni 2000, a posvećena je Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu i Svetoj Trojici.
Pixabay
Manastir Mrakonija nalazi se u Đerdapskoj klisuri
Manastir Mrakonija danas je poznat po svojoj duhovnoj snazi i svetinjama koje čuva. Među najznačajnijim relikvijama nalazi se ikona Presvete Bogorodice, koja se smatra čudotvornom i privlači mnogobrojne vernike koji dolaze sa nadom da će pronaći isceljenje i duhovni mir.
Ova svetinja nije samo istorijsko mesto, već i aktivno duhovno središte gde se svakodnevno služe bogosluženja, pa mnogi vernici dolaze ovde da bi učestvovali u liturgijama, molitvama i postu, tražeći duhovno osnaženje i mir. Manastir je takođe domaćin mnogobrojnim duhovnim seminarima i radionicama koje vode iskusni duhovnici Rumunske pravoslavne crkve.
Printsceen / Trinitas TV
Sestrinstvo manastira Mrakonija
Okruženje manastira dodatno doprinosi njegovom duhovnom značaju. Guste šume, strme litice i blistavi tok Dunava stvaraju ambijent koji inspiriše posetioce da se povežu sa prirodom i Bogom.
Oni su ubedili prvo Kagana da se krsti, a zatim i mnogo naroda preveli u hrišćanstvo. Po povratku u Carigrad sastavili su slovensku azbuku od 38 slova i počeli da prevode crkvene knjige sa grčkog na slovenski.
Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Premijer Grčke razgovarao je sa trojicom predstavnika Svetogorskog bratstva o svakodnevnim izazovima i budućoj saradnji, najavivši pritom svoju prvu zvaničnu posetu Atosu – događaj koji bi mogao imati duboke duhovne i geopolitičke posledice
U iskrenom duhu pravoslavnog jedinstva, patrijarh srpski uputio je srdačne želje poglavaru Ruske Crkve, podsećajući na duboku povezanost dva naroda i nedavnu posetu svetinjama Moskve.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Na samoj crkvi nalazi se i nekoliko spomen ploča - posvećenih herojima, koji su Srbiju branili tokom NATO agresije 1999. godine, ali sam hram podseća i na važan simbol hrišćanstva.
Ovaj duhovni običaj ustanovili su ruski monasi u manastiru Tumane još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine dolaskom novog bratstva. Od tada, nedelja po Spasovdanu tradicionalno okuplja mnoštvo vernika.
Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše
U tišini podviga i molitve, iguman manastira Rukumija govori o biblijskom proroštvu – kraju jedne civilizacije, kao i dolasku antihrista i ruskom caru koji će biti utočište verujućih.
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše
U zemlji poznatoj po liberalnim vrednostima i sekularizmu, raste broj mladih koji svoj mir i smisao pronalaze u liturgiji i veri drevne pravoslavne crkve - događaji okupljaju stotine tinejdžera, a hramovi postaju nova duhovna središta.