PIVSKI MANASTIR DOBIO DVA NOVA ISKUŠENIKA: Duhovna radost u svetinji iz 16. veka
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 11. sredu po Pedesetnici osvetljava šta očekuje duše koje uporno odbijaju Božiju milost. Šta se dešava kada strasti nadvladaju volju, a Gospod, videći da više ne može pomoći, prepušta dušu njenoj sudbini?
Koliko je samo milosti Gospod pokazao prema Jerusalimu (tj. Judejcima)! I najzad je opet bio primoran da kaže: „Eto će vam se ostaviti kuća vaša pusta” (Mt.23,38). Svi znamo kakve su bile posledice Gospodnje reči: „Judejci su do današnjeg dana beskućnici.”
Zar ne biva slično i sa dušom? Brine se Gospod o njoj i na svaki način je urazumljuje. Poslušna duša ide ukazanim putem, a neposlušna ostaje u svom protivljenju Božijem pozivu. Međutim, Gospod ni nju ne napušta, nego primenjuje sva sredstva kako bi je urazumio.
Ako raste upornost, raste i Božija preduzimljivost. Ipak, svemu postoji granica. Ako duša dođe do ogorčenosti, Gospod je prepušta u njene ruke da propadne, videći da sa njom više ništa ne može da učini. I ona zaista gine, slično faraonu.
Svako ko strada od strasti neka se pouči da ne može beskrajno bezakono da im ugađa. Zar nije vreme da se one napuste, i to ne samo privremeno, nego sa rešenošću da se napravi odlučan zaokret? Jer, niko ne može znati kad će da prestupi granicu. Može biti, još malo i – došao je kraj Božijoj dugotrpeljivosti.
Osvrćući se na Jevanđelje po Mateju, Sveti Zatvornik sedme nedelje posle Pedesetnice u svojoj mudrosti poručuje da vera nije samo dar, već i lična odgovornost svakog vernika. Bog je uvek prisutan, ali ulazi samo tamo gde je pozvan.
Šeste srede posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi otkriva kako malo zrno narasta u veliki žbun, a kvasac prožima celo testo, predstavljajući tako Crkvu koja se od nekoliko apostola proširila na čitavo čovečanstvo, kao i duhovni život svakog pojedinca koji, započet malom odlukom o bogougađanju, prožima i oblikuje celu ljudsku prirodu.
U svom delu, petog petka nakon Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik kroz priču o sejaču iz Jevanđelja po Mateju detaljno opisuje različite odnose duša prema Božijoj reči.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, u petak pete sedmice Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik piše o sudbini duša koje se okreću od Gospoda i upozorava na nevidljivu silu koja ih odvlači u vrtlog obmane.
Otkrijte kako simbolika aspide upozorava na greh, iskušenja i snagu vere, ali i kako je u govoru postala metafora za žensku lukavost i oštrinu.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Sve što treba da znate o pashalnom sederu, simboličnoj hrani i starim tradicijama.