Dan kada SPC obeležava praznik posvećen ovom svetitelju, podseća nas na hrabrost i neustrašivost koju je on pokazao u vremenima kada je hršćanstvo bilo pod pretnjom i nepravdom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 4. septembra sećaju se hrabrosti Svetog mučenika Agatonika, čija neustrašivost i vera u vreme progona postaju inspiracija za sve pravoslavce.
U srcu Nikomidije, drevnog grada severoistočno od Mramornog mora, Sveti Agatonik zajedno sa Svetim Zotikom i mnogim drugima, svojim životom i propovedima, odolevao je pritisima idolopoklonstva i ohrabrivao ljude da kroče putem istinite vere.
Njihova hrabrost u odbrani hrišćanske vere bila je nepopustljiva uprkos strašnim progonom koji je predvodio carski namesnik Maksimijan.
Dok je Maksimijanova vlast širila strah i nasilje, Svetog Zotika uhvatili su u mestu Karpinu, a mnoge njegove učenike mučili su i pogubili na krstu. Sam svetac Zotik, zajedno sa Svetim Agatonikom, Prinkipsom, Teoprepijom, Akindinom, Severijanom, Zenonom i mnogim drugima, uhvaćen je, vezan proveden kroz razne gradove sve do Vizantije.
Profimedia
Ikona Svetog mučenima Agatonika
U ovom neizmernom mučenju i progonu, mnogi od njih su pali na putu, gubići živote od rana i iscrpljenosti. Sveti Zotik, Teoprepije i Akindin pali su blizu Halkidona, dok je Svetom Agatoniku, nakon najtežih ispitivanja, postradao u Trakiji, u mestu Silimvriju, gde je pretrpeo mučeničku smrt mačem.
Čast i poštovanje koje upućujemo Svetom Agatoniku i njegovim sapatnicima nije samo izraz pobožnosti već i duboke zahvalnosti za njihove žrtve. Sveti mučenik Agatonik je simbol nepokolebljivog duha i neizmjerne vere, i njegovo ime u srcima vernika oživljava plamen svetlosti i nade, u svetlu pravoslavne tradicije i duhovnog blagoslova.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Ovaj svetac bio je dvorjanin paganskog cara Trajana, pa je hrišćanstvo ispovedao tajno. Kada je bio razotkriven i primoran da prinese žrtvu rimskim bogovima, s gnušanjem je odbio i žrtvovao svoj život za Isusa Hrista.
Sveta Teodosija Tirska, koju Srpska pravoslavna crkva slavi 11. juna, svojim životom i čudesnim stradanjem pokazala je snagu vere koja ne zna za strah – i ostavila večni trag u duhovnom pamćenju hrišćanstva.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Bivši arhimandrit, vlasnik građevinskog preduzeća i arhitekt osuđeni za milionske zloupotrebe sredstava namenjenih obnovi manastira i crkava na Kosovu i Metohiji – pravda konačno zadovoljena, a istina iza kulisa crkvene moći otkrivena.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.