Dan kada SPC obeležava praznik posvećen ovom svetitelju, podseća nas na hrabrost i neustrašivost koju je on pokazao u vremenima kada je hršćanstvo bilo pod pretnjom i nepravdom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 4. septembra sećaju se hrabrosti Svetog mučenika Agatonika, čija neustrašivost i vera u vreme progona postaju inspiracija za sve pravoslavce.
U srcu Nikomidije, drevnog grada severoistočno od Mramornog mora, Sveti Agatonik zajedno sa Svetim Zotikom i mnogim drugima, svojim životom i propovedima, odolevao je pritisima idolopoklonstva i ohrabrivao ljude da kroče putem istinite vere.
Njihova hrabrost u odbrani hrišćanske vere bila je nepopustljiva uprkos strašnim progonom koji je predvodio carski namesnik Maksimijan.
Dok je Maksimijanova vlast širila strah i nasilje, Svetog Zotika uhvatili su u mestu Karpinu, a mnoge njegove učenike mučili su i pogubili na krstu. Sam svetac Zotik, zajedno sa Svetim Agatonikom, Prinkipsom, Teoprepijom, Akindinom, Severijanom, Zenonom i mnogim drugima, uhvaćen je, vezan proveden kroz razne gradove sve do Vizantije.
Profimedia
Ikona Svetog mučenima Agatonika
U ovom neizmernom mučenju i progonu, mnogi od njih su pali na putu, gubići živote od rana i iscrpljenosti. Sveti Zotik, Teoprepije i Akindin pali su blizu Halkidona, dok je Svetom Agatoniku, nakon najtežih ispitivanja, postradao u Trakiji, u mestu Silimvriju, gde je pretrpeo mučeničku smrt mačem.
Čast i poštovanje koje upućujemo Svetom Agatoniku i njegovim sapatnicima nije samo izraz pobožnosti već i duboke zahvalnosti za njihove žrtve. Sveti mučenik Agatonik je simbol nepokolebljivog duha i neizmjerne vere, i njegovo ime u srcima vernika oživljava plamen svetlosti i nade, u svetlu pravoslavne tradicije i duhovnog blagoslova.
Višednevno obeležavanje gradske slave Podgorice završeno je tradicionalnom litijom koju su predvodili mitropolit Joanikije i episkop Pajsije, uz prisustvo velikog broja vernika, sveštenstva i predstavnika javnog života.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Ovaj svetac bio je dvorjanin paganskog cara Trajana, pa je hrišćanstvo ispovedao tajno. Kada je bio razotkriven i primoran da prinese žrtvu rimskim bogovima, s gnušanjem je odbio i žrtvovao svoj život za Isusa Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vasilija Amasijskog po starom i Prenos moštiju Svetog Nikolaja Mirlikijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog proroka Isaije, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Marka po starom, i Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Device Marije Posrednice svih milosti, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznate velike praznike.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Kada se duhovna disciplina sudari sa užurbanošću jutra i iscrpljenošću večeri, rešenje ne dolazi iz strožeg pravila, već iz jednostavne misli koja, prema protojereju Andreju Tkačovu, vraća čoveka suštini vere i oslobađa ga krivice i sujete.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vasilija Amasijskog po starom i Prenos moštiju Svetog Nikolaja Mirlikijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog proroka Isaije, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.