Dan kada SPC obeležava praznik posvećen ovom svetitelju, podseća nas na hrabrost i neustrašivost koju je on pokazao u vremenima kada je hršćanstvo bilo pod pretnjom i nepravdom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 4. septembra sećaju se hrabrosti Svetog mučenika Agatonika, čija neustrašivost i vera u vreme progona postaju inspiracija za sve pravoslavce.
U srcu Nikomidije, drevnog grada severoistočno od Mramornog mora, Sveti Agatonik zajedno sa Svetim Zotikom i mnogim drugima, svojim životom i propovedima, odolevao je pritisima idolopoklonstva i ohrabrivao ljude da kroče putem istinite vere.
Njihova hrabrost u odbrani hrišćanske vere bila je nepopustljiva uprkos strašnim progonom koji je predvodio carski namesnik Maksimijan.
Dok je Maksimijanova vlast širila strah i nasilje, Svetog Zotika uhvatili su u mestu Karpinu, a mnoge njegove učenike mučili su i pogubili na krstu. Sam svetac Zotik, zajedno sa Svetim Agatonikom, Prinkipsom, Teoprepijom, Akindinom, Severijanom, Zenonom i mnogim drugima, uhvaćen je, vezan proveden kroz razne gradove sve do Vizantije.
Profimedia
Ikona Svetog mučenima Agatonika
U ovom neizmernom mučenju i progonu, mnogi od njih su pali na putu, gubići živote od rana i iscrpljenosti. Sveti Zotik, Teoprepije i Akindin pali su blizu Halkidona, dok je Svetom Agatoniku, nakon najtežih ispitivanja, postradao u Trakiji, u mestu Silimvriju, gde je pretrpeo mučeničku smrt mačem.
Čast i poštovanje koje upućujemo Svetom Agatoniku i njegovim sapatnicima nije samo izraz pobožnosti već i duboke zahvalnosti za njihove žrtve. Sveti mučenik Agatonik je simbol nepokolebljivog duha i neizmjerne vere, i njegovo ime u srcima vernika oživljava plamen svetlosti i nade, u svetlu pravoslavne tradicije i duhovnog blagoslova.
U besedi iz 1964. godine svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
U besedi za ponedeljak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava nerazdeljivo jedinstvo Oca i Sina i pokazuje koliko je duboka razlika između ljubavi koja sjedinjuje i volje koja traži svoje.
Pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada nas povreda i ljutnja potpuno savladaju, a sopstvena snaga više nije dovoljna da zaustavi ono što se događa u nama.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Sveta Teodosija Tirska, koju Srpska pravoslavna crkva slavi 11. juna, svojim životom i čudesnim stradanjem pokazala je snagu vere koja ne zna za strah – i ostavila večni trag u duhovnom pamćenju hrišćanstva.
Ovaj svetac bio je dvorjanin paganskog cara Trajana, pa je hrišćanstvo ispovedao tajno. Kada je bio razotkriven i primoran da prinese žrtvu rimskim bogovima, s gnušanjem je odbio i žrtvovao svoj život za Isusa Hrista.
U besedi iz 1964. godine svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Ako čovek ponižava druge, vređa ih, osuđuje i prema njima pokazuje prezir, ne može očekivati da će takav odnos ostati bez posledica po njegov duhovni život.