Ovaj svetac bio je dvorjanin paganskog cara Trajana, pa je hrišćanstvo ispovedao tajno. Kada je bio razotkriven i primoran da prinese žrtvu rimskim bogovima, s gnušanjem je odbio i žrtvovao svoj život za Isusa Hrista.
Sveti mučenik Jakint bio je tajni hrišćanin jer je služio na dvoru cara Trajana, koji je kao Rimljanin verovao u više bogova i prinosio im žrtve. Kada je paganski car priređivao svečanu žrtvu idolima, Jakint je odlučio da ne učestvuje u toj svečanosti. Ovo je izazvalo sumnju među dvorjanima, te je ubrzo bio optužen i izveden pred cara na sud.
Car Trajan mu je savetovao da se odrekne svoje vere i prinese žrtvu idolima, ali Jakint je ostao nepokolebljiv. Sa smirenošću i odlučnošću, izjavio je: „Ja sam hrišćanin, Hrista poštujem, Njemu se klanjam, i Njemu prinosim na žrtvu živu sebe samog.“
SPC
Ikona Svetog mučenika Jakinta
Zbog svoje nepokolebljive vere, Jakint je pretrpeo strašna mučenja. Bio je prebijen, popljuvan i sastrugan, a potom bačen u tamnicu. Po carevoj naredbi, nije mu davana nikakva hrana osim one koja je prinošena idolima. Jakint je to odbio da jede i nakon osam dana preminuo u tamnici.
Prema predanju, tamničari su videli dva svetla anđela u tamnici. Jedan je pokrivao telo mučenika svetlom odećom, dok je drugi polagao divan venac na njegovu glavu. Cela tamnica bila je ispunjena svetlošću i mirisom.
Sveti mučenik Jakint stradao je česno i zadobio večnu slavu 108. godine. Njegova hrabrost i nepokolebljiva vera nastavljaju da inspirišu vernike širom sveta, podsećajući nas na snagu i svetlost koju vera može doneti čak i u najmračnijim trenucima života. Danas se setimo ovog mladog mučenika i njegovog svetlog primera, moleći se da i mi budemo dostojni njegove vere i hrabrosti.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.