PONIŽAVAN I ZLOSTAVLJAN DO SMRTI! Danas proslavljamo Svetog Emilijana Ispovednika!
Sve nevolje prihvatao je Hrista radi, ne odričući se vere koju je ispovedao.
Na četrdesetu godišnjicu završetka gradnje jasenovačkog hrama, koji je nakon skrnavljenja tokom ratnih devedesetih godina obnavljan, sada ponovo osvetljava prošlost i pruža duhovnu utehu svim vernicima, dok se odaje počast nevino stradalim mučenicima.
U tišini svetinje posvećene mučeničkim stradalnicima u Jasenovcu, održano je veliko osvećenje Crkve Rođenja Svetog Jovana Preteče. Ova crkva, koja je pretrpela mnoge nedaće tokom ratnih godina, konačno je obnovljena i ponovo zasijala u svojoj punoj slavi. Činom osvećenja načalstvovao je episkop bihaćko-petrovački Sergije, uz sasluženje episkopa pakračkog i slavonskog Jovana.
Ovaj čin nije bio samo simboličan gest obnove, već i duboka duhovna potvrda trajanja i nepokolebljivosti pravoslavne vere. Na mestu gde je nevino proliveno toliko krvi i gde je ljudsko bezumlje ostavilo neizbrisive tragove, episkop Sergije izgovorio je reči pune dubokog smisla i podsećanja na prošlost:
- Ne mogu a da se ne prisetim nezaboravnih reči blaženopočivšeg Patrijarha srpskog Germana, koji je baš na ovom istom mestu, u ovaj dan isti, pre četrdeset godina rekao: "Braćo, da praštamo moramo, jer je to jevanđelska zapovest, ali da zaboravimo ne možemo." Neka praunuci praunuka naših znaju da je onaj ogroman betonski Cvet na polju jasenovačkom svedok bezumlja koje nikada više ne sme da se ponovi - podsetio je vladika Sergije, dok su njegove reči odzvanjale u tišini jasenovačkih polja.
Posle čina osvećenja, služena je arhijerejska liturgija, na kojoj je vladika Sergije uputio molitve za sve nevine žrtve koje su ovde stradale. Liturgija je završena pomenom svim jasenovačkim mučenicima, a zatim se sabranima obratio i episkop Jovan. Njegove reči podsetile su na težak put koji je crkva prešla, od rušenja hrama do njegove obnove i ponovnog uzdizanja u čast onih koji su život dali u ime vere.
- Rušenjem hrama započelo je veliko strašno stradanje na ovom mestu. Posle rata, jedna garaža ovde je korišćena da se služi sveta liturgija sve do 1984. godine kada je obnovljen ovaj hram. Hvala svim znanim i neznanim herojima koji su ne samo sačuvali spomen ovih žrtava, nego su se i nosili sa bezbožnim vremenima - istakao je vladika Jovan, izražavajući zahvalnost svima koji su doprineli očuvanju ovog svetog mesta.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Ovo osvećenje je ujedno uvod u centralnu proslavu četrdesete godišnjice od završetka gradnje jasenovačke Crkve Rođenja Svetog Jovana Preteče, koja će se održati 7. septembra 2024. godine u manastiru Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu.
Toga dana svetu liturgiju služiće više arhijereja Srpske pravoslavne crkve i pomesnih crkava, a zatim će na grobnoj humci kod Cveta u Spomen-području Jasenovac biti osveštani slavski kolač i žito, u znak večne uspomene na sve one koji su stradali na ovom svetom mestu.


Na prazničnoj liturgiji vernicima se obratio mitropolit dalmatinski Nikodim, pozvavši ih da ljubav prema Bogu potvrde brigom o bližnjima i da nastave tradiciju svojih predaka.
Liturgiju su služili vladike Isihije i Kirilo, a verni narod u hrvatskoj prestonici dobio je mogućnost molitvenog poklonjenja svetim moštima Svetog vladike Nikolaja i Svetog Justina Ćelijskog.
Govoreći nad odrom upokojene monahinje, arhiepiskop šumadijski podsetio je na njen podvig, šest i po decenija provedenih u monaškom činu i pozvao okupljene na molitvu, pokajanje i pripremu za susret sa Gospodom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Tokom praznične Liturgije u hramu Svetog pravednog Josifa u Hjustonu primili su Svetu tajnu krštenja i miropomazanja, a njihov dolazak u Pravoslavnu crkvu bio je deo samog bogosluženja.
Zrna soje, luk, praziluk i začini daju ovom posnom jelu bogat ukus, a priprema bez ulja čini ga odličnim izborom za dane strogog posta.
Nije najveća nesreća umoriti se od života, već jednoga dana shvatiti da smo bili toliko zauzeti živeći, da život nismo ni primetili, upozorava iguman.