NI BOGATSTVO, NI DECA NE MOGU TE SPASITI: Otkrijte tajnu večnog mira
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Sveti Teofan Zatvornik, na 13. četvrtak po Pedesetnici, upozorava na brojne opasnosti duhovnog pada, uključujući grehe protiv Duha Svetoga, i ističe očajanje, zavist, upornost u grehu i nenadanje u Božiju milost kao puteve koji vode u propast.
„A koji pohuli na Duha Svetoga nema oproštenja vavek“ (Mk. 3, 29). Da li je teško upasti u takav greh? Uopšte nije teško. Evo grehova te vrste: „Velika i bezmerna nada na blagodat Božiju; očajanje ili nenadanje u Božiju milost; protivrečenje očiglednoj i utvrđenoj istini i odbacivanje Pravoslavne hrišćanske vere. Drugi tome dodaju zavist prema duhovnim darovima koje bližnji dobijaju od Boga; uporitost u grehu i istrajnost u zlobi; nebrigu za pokajanje sve do odlaska iz ovog života“ (Pravoslavna ispovest, deo 3, pitanje 38).
Eto, koliko puteva! Pođeš li kojim od njih, biće ti teško da se vratiš i bićeš odveden do svepogubne propasti. Protivljenje istini počinje sa malim sumnjama, koje bivaju pobuđivane rđavom rečju ili knjigom. Ako se ostave bez pažnje ili lečenja, one će odvesti ka neverju i upornosti u njemu.
Do očajanja se takođe dolazi neprimetno: „Pokajaću se“, govore, i nastavljaju da greše. Postupajući tako nekoliko puta i videvši da pokajanje ne dolazi, oni govore u sebi: „Tako mora da bude! Ne možeš protiv samog sebe“, i već se predaju grehu u punu vlast. Tako skupljaju mnoštvo grehova, a pri tome dopuštaju i mnoštvo protivljenja očiglednim pozivima Božije blagodati.
Kada u takvom stanju čovek dođe do misli da se pokaje, mnoštvo grehova ga davi, a protivljenje blagodati mu oduzima smelost da pripadne Gospodu. I on rešava: „Veliki je moj greh, da bi mi se oprostio“. To baš i jeste očajanje! Čuvaj se početka neverja i greholjublja i nećeš upasti u taj bezdan.
Šta znači gledati čistim očima i zašto ruski svetitelj poručuje da „pogled nije greh, ako srce ostane čisto“? Duboko i lekovito tumačenje Gospodnjih reči iz Jevanđelja po Mateju, za četvrtak prve nedelje po Duhovima.
U današnjoj pouci iz knjige Misli za svaki dan u godini, svetitelj poručuje da grešnici još imaju nade, ali da oni koji su otpali od vere svesno sebe izopštavaju iz Hristovog stada i postaju plen duhovnih zveri.
Veliki duhovnik 19. veka nas u trećoj nedelji po Vaskrsu podseća na reči Hristove da ne treba više grešiti da nam se šta gore ne dogodi - i otkriva zašto je greh najopasniji uzrok telesnih bolesti
Treće sredu po Vaskrsu, reči ruskog svetitelja i velikog duhovnika iz 19. veka, iz njegove knjige "Misli za svaki dan u godini", otkrivaju duboku istinu – ne vidiš uvek svoju unutrašnju stvarnost, ali Bog je taj koji sve poznaje.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
Postavka skulptura Milorada Miće Stajčića izazvala buru zbog skrnavljenja vere i zloupotrebe reči najvoljenijeg srpskog patrijarha.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Jerej Srpske pravoslavne crkve ističe da se krsna slava ne obeležava radi običaja, već radi očuvanja vere i kontinuiteta.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Jerej Srpske pravoslavne crkve ističe da se krsna slava ne obeležava radi običaja, već radi očuvanja vere i kontinuiteta.
Od posta i molitve do čuda i Vaskrsenja, broj 40 u pravoslavlju ima duboku simboliku koja se provlači kroz istoriju spasenja i duhovne prakse Crkve.
Otkrijte kako život i mučeništvo svetih sestara i njihove hrabre majke i danas pomažu vernicima da pronađu unutrašnji mir, snagu i utehu pred Bogom.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.