JEVANĐELJE ZA PONEDELJAK, 17. FEBRUAR: Čitanje iz Svetog pisma za ponedeljak mesopusne sedmice
U ovom Jevanđelju se pripoveda o tome kako je Isus Hrist na magaretu ušao u Jerusalim.
Knjiga proroka Isaije pripoveda o propasti Jerusalima.
Knjiga proroka Isaije (3,1-14)1.
Jer gle, Gospod, Gospod nad vojskama uzeće Jerusalimu i Judi potporu i pomoć, svaku potporu u hlebu i svaku potporu u vodi, 2. junaka i vojnika, sudiju i proroka i mudraca i starca, 3. pedesetnika i ugledna čoveka, i savetnika i vešta umetnika i čoveka rečita. 4. I daću im knezove mladiće, i deca će im biti gospodari.
5. I činiće silu u narodu jedan drugome i svaki bližnjem svom; dete će ustajati na starca i nepošten čovek na poštena. 6. I čovek će uhvatiti brata svog iz kuće oca svog govoreći: „Imaš haljinu, budi nam knez, ovaj rasap neka je pod tvojom rukom.” 7. A on će se zakleti u onaj dan govoreći: „Neću biti lekar, niti imam kod kuće hleba ni haljine, ne postavljajte me knezom narodu.” 8. Jer se obori Jerusalim i Juda pade, jer se jezik njihov i dela njihova protive Gospodu da draže oči slave njegove. 9. Što se vidi na licu njihovom svedoči na njih, razglašuju greh svoj kao Sodom, ne taje; teško duši njihovoj! Jer sami sebi čine zlo.
10. Recite pravedniku da će mu dobro biti, jer će jesti plod od dela svojih. 11. Teško bezbožniku! Zlo će mu biti, jer će mu se naplatiti ruke njegove. 12. Narodu mom čine silu deca, i žene su im gospodari. Narode moj, koji te vode, zavode te, i kvare put hoda tvog. 13. Ustaje Gospod na parbu, stoji da sudi narodima. 14. Gospod će doći na sud sa starešinama naroda svog i s knezovima njegovim, jer vi potrste vinograd, grabež od siromaha u vašim je kućama.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o tome kako je Isus Hrist na magaretu ušao u Jerusalim.
U ovoj knjizi Mojsijevoj se govori o tome kako je Bog stvorio svet.
U ovom odlomku iz Biblije se govori o tome kako Bog nastavlja da pravi svet, kakvim ga poznajemo danas.
U sredini prve sedmice Vekijog posta, vreme je za dublje razmatranje poruka koje nam dolaze kroz Sveto pismo, a posebno kroz proroka Isaiju. U njegovim rečima nalazi se poziv na duhovnu promenu i pokajanje, ali i na nadu u dolazak Božje pravednosti koja će doneti mir i spasenje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Na konferenciji „Hrišćansko-socijalna inicijativa“ istaknuto kako lični odnos s Bogom i delatna ljubav mogu menjati svet i osnažiti zajednicu.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava kako možemo sačuvati dušu od nevidljivih napada koji vrebaju svakog nepažljivog čoveka.