JEVANĐELJE ZA UTORAK, 28. JANUAR: Čitanje iz Svetog pisma za 32. ponedeljak po Pedesetnici
Jevanđelje po Luki.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o tome kako je Isus Hrist na magaretu ušao u Jerusalim.
Jevanđelje Marko, začalo 49 (11,1-11)1. I kada se približiše Jerusalimu, Vitfagi i Vitaniji, kod gore Maslinske, posla dvojicu od učenika svojih 2. I reče im: „Idite u selo što je prema vama, i odmah kako uđete u njega naći ćete magare privezano, na koje niko od ljudi nije usedao; odrešite ga i dovedite. 3. I ako vam ko reče: 'Šta to činite?' kažite: 'Gospodu je potrebno'; i odmah će ga poslati amo." 4. A oni otiđoše, nađoše magare privezano kod vrata napolju na raskršću, i odrešiše ga. 5. A neki od onih što stajahu onde rekoše im: „Šta to činite i drešite magare?" 6. A oni im rekoše kao što im zapovedi Isus; i ostaviše ih. 7. I dovedoše magare Isusu, i metnuše na njega haljine svoje; i usede na njega. 8. A mnogi prostreše haljine svoje po putu; a drugi rezahu granje od drveća, i prostirahu po putu. 9. A koji iđahu pred njim i za njim, vikahu govoreći: „Osana! Blagosloven koji dolazi u ime Gospodnje! 10. Blagosloveno carstvo oca našega Davida koje dolazi u ime Gospodnje. Osana na visini!” 11. I uđe Isus u Jerusalim, i u hram; i promotrivši sve, kad bi uveče, iziđe u Vitaniju sa Dvanaestoricom.
Jevanđelje po Luki.
U ovom Jevanđelju se govori o tome kako je Isus Hrist isterao demona iz jednog čoveka u sinagogi.
U ovom Jevanđelju se govori o tome kako je Isus Hrist kao beba donet u hram.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o tome kako je jedan sin od svog oca tražio imanje i prokockao ga, ali i o važnoj poruci oca sinu.
U ovom Jevanđelju po Luki govori se o tome kako je Isusa Hrista Satana pokušavala da prevede na stranu greha.
U ovom Jevenđalju po Mateji Isus pripoveda o vinogradarima koji ubijaju sluge i sina gospodara vinograda.
U ovom Jevanđelju se govori kako je sveta porodica krenula put Egipta kako bi spasili bebu isusa Hrista od cara Iroda.
Ovaj odlomak iz Jevanđelja po Luki govori o važnosti vere i pokajanja, naglašavajući da je Carstvo Božije dostupno onima koji dolaze kao deca, sa čistom verom.
Pravoslavna crkva podseća vernike da se posle vaskršnje liturgije osvećuju darovi pripremljeni za prazničnu trpezu – od ofarbanih jaja do sira i mesa, kako bi u svoje domove uneli ne samo radost praznika, već i Božji blagoslov
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, pojašnjava kako se čestita najveći hrišćanski praznik.
Uprkos napetostima i izazovima, palestinski hrišćani u Crkvi Rođenja Hristovog dočekali Blagodatni oganj, potvrđujući da vera nije slomljiva ni pod težinom rata.
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Minut nakon što smo zakoračili u 20. april, Hram na Vračaru ispunili su plamenovi sveća, miris tamjana i glasovi vernika u sabornosti — potvrđujući da vera u vaskrslog Hrista nadilazi i tamu i vreme.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.