ČITANJE BIBLIJE ZA 12. MART: Odlomak iz Svetog pisma za sredu, druge sedmice posta - Pačiste
Teško onima koji zlo zovu dobro, a dobro zlo, koji prave od mraka svetlost a od svetlosti mrak, koji prave od gorkoga slatko a od slatkoga gorko
"U vreme milosno usliših te, i u dan spasenja pomogoh ti; i čuvaću te i daću te da budeš zavet narodu da utvrdiš zemlju i naslediš opustelo nasledstvo".
Knjiga proroka Isaije (49,6-10) 6. I reče mi: „Malo je da mi budeš sluga da se podigne pleme Jakovljevo i da se vrati ostatak Izrailjev, nego te učinih videlom narodima da budeš moje spasenje do krajeva zemaljskih.” 7. Ovako veli Gospod, izbavitelj Izrailjev, svetac njegov, onome koga preziru, na koga se gadi narod, sluzi onih koji gospodare: „Carevi će videti i ustati, i knezovi će se pokloniti radi Gospoda, koji je veran, radi sveca Izrailjeva, koji te je izabrao.” 8. Ovako veli Gospod: „U vreme milosno usliših te, i u dan spasenja pomogoh ti; i čuvaću te i daću te da budeš zavet narodu da utvrdiš zemlju i naslediš opustelo nasledstvo; 9. Da kažeš sužnjima: 'Izađite' onima koji su u mraku: 'Pokažite se.' Oni će pokraj puteva pasti, i paša će im biti po svim visokim mestima. 10. Neće biti gladni ni žedni, neće ih biti vrućina ni sunce; jer kome ih je žao, on će ih voditi, i pokraj izvora vodenih provodiće ih.
Teško onima koji zlo zovu dobro, a dobro zlo, koji prave od mraka svetlost a od svetlosti mrak, koji prave od gorkoga slatko a od slatkoga gorko
Bog poziva ljude da se obrate Njegovoj volji i traže pomoć, jer samo onda mogu biti zaštićeni.
"Oh, Gospode, opomeni se da sam jednako hodio pred tobom verno i s celim srcem, i tvorimo što je tebi ugodno".
"Blaženi su oni koji slušaju reč Božiju i drže je".
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Obnovitelj i iguman brojnih srpskih manastira objašnjava kako mala svakodnevna dela mogu osloboditi čoveka od nevidljivih sila koje ga drže u haosu.
I najverniji hrišćani ponekad se nađu pred dilemom: gde prestaje poverenje, a gde počinje lična odgovornost, a veliki svetitelji pravoslavlja nude trezven, dubok i iznenađujuće savremen odgovor o odnosu prema svešteniku.
Ljubav prema bližnjem ne isključuje odgovornost prema sebi.
U pravoslavlju se naglašava da Bog ne stvara zlo niti uživa u ljudskoj patnji, ali dopušta iskušenja radi duhovne koristi.
Od prvih zajednica iz vremena Habzburške monarhije do današnjih hramova i desetina hiljada vernika - priča o usponu Pravoslavne crkve u zemlji u kojoj skoro svaka porodica iz Srbije ima nekoga svog.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Dok nas život okružuje iskušenjima, prevarama i prolaznim zadovoljstvima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da samo nepobediva vera može da otključa vrata večnog života.
Pravoslavni vernici danas slave Prepodobnog Pavla Tivejskog po starom kalendaru i Prepodobnog Jefrema Sirina po novom. Katolici obeležavaju Svetog Tome Akvinskog, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Svetogorski asketa objašnjava kako upornost u izgovaranju Hristovog imena u srcu i usnama može nadvladati i satanu i približiti nas veri, čak i kada ne razumemo svaku reč koju izgovaramo.