ČITANJE JEVANĐELJA ZA 29. APRIL: Odlomak iz Svetog pisma za utorak druge sedmice
"Jer svaki koji čini zlo mrzi svetlost i ne ide ka svetlosti, da se ne razotkriju dela njegova, jer su zla".
"Evo ja vas šaljem kao jaganjce među vukove. Ne nosite kesu ni torbu ni obuću, i nikoga ne pozdravljajte na putu.. U koju god kuću uđete najpre kažite: „Mir domu ovome!".
Sveto Jevanđelje od Luke, začalo 50 (10,1-5) 1. A potom izabra Gospod i druge, sedamdesetoricu, i posla ih dva po dva pred licem svojim u svaki grad i mesto kuda nameravaše sam ići. 2. I reče im: „Žetve je mnogo, a poslenika malo: zato se molite gospodaru žetve da izvede poslenike na žetvu svoju. 3. Idite; evo ja vas šaljem kao jaganjce među vukove. 4. Ne nosite kesu ni torbu ni obuću, i nikoga ne pozdravljajte na putu. 5. U koju god kuću uđete najpre kažite: „Mir domu ovome!"
Sveto Jevanđelje od Marka, začalo 23 (6,7-13) 7. I dozva dvanaestoricu, i poče ih slati dva i dva, i davaše im vlast nad duhovima nečistim. 8. I zapovedi im da ništa ne uzimaju na put osim štapa: ni torbe, ni hleba, ni novaca u pojasu; 9. Nego obuveni u sandale, i ne oblačiti dve haljine. 10. I reče im: „Gde uđete u dom, onde ostanite dok ne iziđete odande. 11. I ako vas koji ne prime i ne poslušaju vas, izlazeći odande otresite prah sa nogu svojih za svedočanstvo njima.
Zaista vam kažem: Lakše će biti Sodomu i Gomoru u dan Suda nego gradu onome.” 12. I otišavši propovedahu da se pokaju. 13. I demone mnoge izgonjahu; i pomazivahu uljem mnoge bolesnike, i isceljivahu.
"Jer svaki koji čini zlo mrzi svetlost i ne ide ka svetlosti, da se ne razotkriju dela njegova, jer su zla".
A Gospod pošto im ovo izgovori, uznese se na nebo i sede Bogu sa desne strane
Ovaj čuvši da je Isus došao iz Judeje u Galileju, otide k njemu i moljaše ga da siđe i da mu isceli sina; jer beše na samrti.
"Ako vas mrzi svet, znajte da je mene omrznuo pre vas."
"A ja vam kažem da se ne protivite zlu, nego ako te ko udari po desnom obrazu tvom, okreni mu i drugi".
"A ja vam kažem da svaki koji otpusti ženu svoju, osim zbog preljube, navodi je da čini preljubu; i koji se oženi otpuštenicom, preljubu čini."
"Nećeš izaći odande dok ne daš do poslednjeg novčića."
"Blaženi ste kada vas sramote i progone i lažući govore protiv vas svakojake rđave reči, zbog mene."
Pravoslavno shvatanje ljubavi podrazumeva žrtvu, odricanje i slobodu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, sveštenik pri Hramu Svete Trojice u Starom gradu Budvi objašnjava na koji način priprema, blagoslov i vrlinski život supružnika mogu izgraditi istinsku bračnu zajednicu.
Navikli smo da veru pretvaramo u spisak zahteva i obećanja, ali Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u jednoj kratkoj misli ruši tu logiku i vraća nas na pitanje koje ne može da se zaobiđe: šta zapravo znači stati pred Boga bez trgovine i bez računa?
U kratkoj, ali nemilosrdno preciznoj pouci, veliki duhovnik pokazuje kako čovek, bežeći od blagodarnosti, sam sebi zatvara vrata smisla – i zašto se Bogu najčešće vraćamo tek kada nas život pritisne do kraja.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Stihovi 2:284-285 iz Kurana otkrivaju kako svaka misao, delo i osećanje oblikuju našu svakodnevnicu i podsećaju na odgovornost pred Božijom prisutnošću.
U kratkoj, ali nemilosrdno preciznoj pouci, veliki duhovnik pokazuje kako čovek, bežeći od blagodarnosti, sam sebi zatvara vrata smisla – i zašto se Bogu najčešće vraćamo tek kada nas život pritisne do kraja.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.