ZAŠTO SVAKO JUTRO KAD USTANEMO TREBA DA SE POTPIŠEMO NA PRAZAN PAPIR: Mati Gavrilija objasnila kako se zapravo "okreće novi list"
Nekada nam se putevi koje nismo birali, oni koje nismo želeli, pokažu kao najplodonosniji.
Pravoslavlje uči da svaki čovek pri rođenju dobija svog anđela čuvara.
U pravoslavlju, anđeli su duhovna bića stvorena od Boga, pre stvaranja čoveka i materijalnog sveta. Njihova osnovna uloga jeste da budu izvršioci Božje volje, čuvari reda u duhovnom i materijalnom svetu, i pomoćnici ljudima u borbi za spasenje.
Anđeli nemaju telesni oblik, nevidljivi su ljudskom oku, ali su stalno prisutni i aktivno deluju u životima ljudi.
Pravoslavlje uči da svaki čovek pri rođenju dobija svog Anđela čuvara. On prati osobu kroz čitav život, podstiče je na dobra dela, čuva je od duhovnih i telesnih opasnosti i, što je najvažnije, utiče na savest – podsećajući čoveka na ono što je ispravno.
Anđeo čuvar nije samo pasivni posmatrač, već aktivni učesnik u duhovnoj borbi koju svako od nas vodi.
U mnogim situacijama, anđeli pokušavaju da nas usmere ili upozore. To se može dogoditi kroz snažan unutrašnji osećaj, iznenadnu misao, opomenu savesti ili neku vrstu "slučajnosti“ koja nas navodi da se zaustavimo, razmislimo ili promenimo pravac.
Nažalost, ljudi često te signale ne primećuju ili ih ne prepoznaju kao duhovnu pomoć.
Mati Gavrilija jednom priliko je objasnila i u kojim situacijama možemo osetiti anđele i šta bi u tom trenutku trebalo uraditi.
"Kada pričamo nekome o nečemu, a neko treći nas prekine utoj priči, ne bi trebalo da nastavimo dalje sa pričom. To znači da onaj kome smo govorili ne bi trebalo da čuje ono što smo hteli da mu kažemo. To prekidanje je delo Angela".
Nekada nam se putevi koje nismo birali, oni koje nismo želeli, pokažu kao najplodonosniji.
Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom.
Svi oni koji su sumnjali u Sina Božjeg u velikom strahu i divljenju su posmatrali to nebesko znamenje, koje je sijalo neopisivom svetlošću, jačom od sunčeve.
Sve što dolazi iz Božje ruke dolazi iz ljubavi.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
U besedi za petak 12. sedmice po Duhovima, Vladika Nikolaj poredi ratove hrišćanskih i neznabožačkih naroda, a zatim mnogo dublje govori o sukobu koji čovek vodi sa sopstvenim strastima i o miru koji počinje u duši.
Probajte zapečeni grašak sa povrćem po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za petak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Reči svetogorskog starca o ljudskoj slabosti otkrivaju zašto jedan pad ne mora da bude kraj borbe, već trenutak iz kojeg se može izvući važna pouka za ono što dolazi.
Tokom praznične Liturgije u hramu Svetog pravednog Josifa u Hjustonu primili su Svetu tajnu krštenja i miropomazanja, a njihov dolazak u Pravoslavnu crkvu bio je deo samog bogosluženja.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Tokom praznične Liturgije u hramu Svetog pravednog Josifa u Hjustonu primili su Svetu tajnu krštenja i miropomazanja, a njihov dolazak u Pravoslavnu crkvu bio je deo samog bogosluženja.
Zrna soje, luk, praziluk i začini daju ovom posnom jelu bogat ukus, a priprema bez ulja čini ga odličnim izborom za dane strogog posta.
Nije najveća nesreća umoriti se od života, već jednoga dana shvatiti da smo bili toliko zauzeti živeći, da život nismo ni primetili, upozorava iguman.